Prostorni plan Parka prirode Vransko jezero |
Zagreb - Zadar, svibanj 2012.
![]() Napomena: Zbog veličine dokumenata preporuča se pohrana dokumenata na disk vašeg računala, a potom njihovo otvaranje i pregledavanje. Prostorni plan Parka prirode Vransko jezero donesen je 25. svibnja 2012. godine („Narodne novine”, br. 58/12.). Obveza njegova donošenja kao Prostornog plana područja posebnih obilježja utvrđena je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine”, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.). Nositelj izrade Plana je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a izrađivači su Zavod za prostorno planiranje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i Zavodi za prostorno uređenje Zadarske i Šibensko-kninske županije. Park prirode Vransko jezero ukupne površine 57 km², proglašen je parkom prirode 1999. godine („Narodne novine“, br. 77/99.). Površina Vranskog jezera iznosi 3.002 ha i najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj. Dužina jezera je 13,6 km, a širina 1,4-3,4 km. Dubina varira između 2-5 m. Voda je blago boćata. Kontakt s morem ostvaruje se podzemno kroz vapnenački greben širine 800 – 2.500 m i kroz kanal Prosika. Na sjeverozapadnom dijelu razvijen je prostrani tršćak koji je uz tršćake delte Neretve najveći na jadranskom obalnom području Hrvatske. Prostor je međunarodno važno močvarno stanište. Park se nalazi na području Zadarske i Šibensko-kninske županije te grada Benkovca, općina Pakoštane i Stankovci u Zadarskoj županiji te općina Pirovac i Tisno u Šibensko-kninskoj županiji. Podatci iz 2001. godine o broju stanovnika u naseljima Zadarske županije koja su unutar obuhvata Plana iznose 4.382, a u Šibensko-kninskoj županiji obitavalo je 896 stanovnika. Sveukupan broj stanovnika od 5.278 odnosi se na sedam naselja: Radošinovci, Drage, Pakoštane, Vrana, Banjevci, Kašić i Betina od čega je unutar Parka prisutan minimalni broj stalnih stanovnika.
Planom su s aspekta zaštite prirode određene slijedeće zone: Sustav posjećivanja temelji se na vrijednostima, posebnostima i značenju Parka te njegovim osnovnim funkcijama: zaštitnoj, znanstvenoj, kulturnoj, estetskoj, obrazovnoj, odgojnoj, rekreacijskoj i turističkoj. Ovisno o motivu posjećivanja, obilazak se može podijeliti u dva osnovna tipa: znanstveno-obrazovni i rekreacijsko-izletnički. Obilazak Parka započinje na dva glavna ulaza: Crkvine iz smjera Zadarske županije i Prosika iz smjera Šibensko-kninske županije te nekoliko manjih, sporednih ulaza: Drage zapad, Pirovac, Banjevački stanovi, Mednjača i Kamenjak. Specifičnu namjenu ima ulaz Sv. Nediljica s eko-naseljem i hodočasničkim odredištem. |






















