Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

Vjesnik, 14. veljače 2012.

Vjesnik, 14. veljače 2012.
Željko Bukša

 

Vrdoljak: Prioritet su investitori koji ulažu više od 10 milijuna eura

Veliki investitori dobit će i odgovornu osobu u Ministarstvu koja će im maksimalno olakšati realizaciju investicije, kaže ministar graditeljstva i prostornog uređenja.


Kako bi Hrvatska ove godine pokrenula željeni gospodarski oporavak i ostvarila rast od 0,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nužne su velike investicije. Da što više olakša njihovu provedbu, ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak ističe kako su njegova vrata otvorena svim većim investitorima, pogotovo onima koji namjeravaju uložiti više od 10 milijuna eura. Oni će dobiti odgovornu osobu u Ministarstvu koja će im maksimalno olakšati realizaciju njihove investicije.

I sam se, kaže, otkako je imenovana nova vlada, osvjedočio da mnogi i strani i domaći ulagači stoje na mjestu vjerojatno zbog sporosti države, uprave, kompliciranih propisa te zato što čekaju kako bi vidjeli kojim će putem država i državni proračun krenuti.

S investicijama se, prema njegovim riječima, ne smije čekati ni dana. Zato je najavio da će nastojati maksimalno otkloniti probleme na koje nailaze zainteresirani investitori.

Kako investicije uglavnom zapinju ili stoje zbog prostornih planova, lokacijskih i građevinskih dozvola i projekata, Vrdoljak najavljuje da svi mogu računati na njihovu maksimalnu pomoć. Jer, posebno velike investicije ne smiju čekati, nego ih treba što prije ostvarivati, ističe Vrdoljak.

»Država mora imati jasna pravila i ustrajati da ih svi poštuju, i veliki i mali investitori, te izgraditi sustav koji je svima prohodan. Kao i u ostalim europskim državama, tako je i u Hrvatskoj prostorno planiranje pravo i obveza lokalne zajednice. Graditi se može samo ono što je predviđeno prostornim planovima. Svakom je ozbiljnom investitoru primaran razgovor i dogovor s lokalnom zajednicom. Budući da je u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja cjelokupno zakonodavstvo vezano uz izdavanje akata za gradnju i donošenje prostornih planova, mi smo najlogičnija prva stanica svakom investitoru koji je zapeo ili se zbog nekog razloga našao u slijepoj ulici«, objašnjava Vrdoljak.

Naša je uloga, dodaje, prije svega u pružanju potrebnih informacija jer se vrlo često zastoji događaju upravo zbog slabog kolanja informacija, nedovoljnog poznavanja propisa i procedure svih sudionika u postupku izdavanja odobrenja. Proteklih smo godina svi bili svjedoci, sudeći prema novinskim izvještajima, da su vrlo značajne investicije znale stajati mjesecima zbog trivijalnih pitanja, što nas je i svrstalo pri dnu ljestvice konkurentnosti u svijetu, navodi ministar.

»Smatramo da postoje velike mogućnosti za poboljšanje sustava izdavanja odobrenja za gradnju. Ta se procedura mora ubrzati, mora biti transparentna i okrenuta prema korisniku. Ove godine jedan od naših najznačajnijih prioriteta bit će uspostava sustava E-građevinske dozvole. Osigurali smo sredstva u državnom proračunu za provedbu tog projekta, a sustav bi morao profunkcionirati od 1. siječnja 2013.«, najavljuje Vrdoljak. Ministarstvo će, kaže, po uzoru na model koji već funkcionira u Varaždinskoj županiji organizirati sustav za cijelu državu. Umrežit će sve potrebne baze podataka i time sustav učiniti brzim, efikasnim i transparentnim. Tako će svaki investitor moći sam pratiti svaki korak koji uprava poduzima u postupku rješavanja njegova zahtjeva. Uvid će moći imati i svi drugi važni sudionici postupka, od projektanata, geodeta, Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma, MUP-a do čelni ljudi grada, županije te na kraju i službe nadzora Ministarstva i građevinska inspekcija, kaže ministar.
Ministarstvo i danas, napominje Vrdoljak, ima uvid, ali s nešto manje detalja, u rad upravnih odjela u Hrvatskoj, bilo iz vlastitih nadzora bilo zbog upita građana.

»Često nam pišu ljudi koji čekaju i po više mjeseci pa čak i godina da se riješi njihov zahtjev. Većina je odjela efikasnija od kada je 1. siječnja 2008. prešla u nadležnost županija i velikih gradova. Međutim, još uvijek ima odjela koji nisu dovoljno kapacitirani i u kojima se dugo čeka na odobrenje. Kad dođemo do tih informacija, odmah upozoravamo i lokalnu, tj. regionalnu samoupravu. Nakon uspostave ovog sustava, podatak u radu bilo kojeg odjela neće biti ekskluzivno pravo Ministarstva, nego će svatko u Hrvatskoj moći vidjeti koliko se, na primjer, dugo čeka dozvola u Čakovcu, koliko u Slavonskom Brodu, a koliko u Dubrovniku«, kaže ministar.

Prema njegovim riječima, HEP sigurno treba biti jedan od najvećih državnih investitora. Neka ulaganja u prijenosne objekte te u rekonstrukciju onih proizvodnih mogu krenuti vrlo brzo, dok će za velika ulaganja u nove elektrane i u prijenos trebati nekoliko godina. Pritom očekuje dobru suradnju s Upravom HEP-a, a najozbiljniji kandidat za novog predsjednika Uprave je Zlatko Koračević.

Najavio je i da će Vlada nastaviti projekt poticane stanogradnje, jer je od 5000 stanova prošle godine prodano njih tek 1450. S tim poslom krećemo odmah nakon donošenja državnog proračuna, a ove godine planirana je prodaja 500-600 stanova, kaže Vrdoljak.

Velik interes investitora
Već sam primio velik broj zamolbi za razgovor ljudi i tvrtki koji se predstavljaju kao ozbiljni investitori. No, tek nakon podrobnog uvida u njihove planove i projekte, moguće je tvrditi koliko su te investicije ozbiljne. Mi kao ozbiljni ljudi nećemo najavljivati ničiju investiciju. Odluka kada će i na koji način o njoj progovoriti isključivo je na investitoru, kaže ministar Vrdoljak.

Ispiši stranicu