Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

Što se treba i može legalizirati

 
Pomoćna zgrada se nalazi u blizini osnovne zgrade ali ne i na istoj čestici. Između katastarske čestice na kojoj je osnovna zgrada i katastarske čestice na kojoj je pomoćna zgrada nalazi se katastarska čestica koja je u naravi put ili cesta. Referent osporava pravo ozakonjenja zgrade u kategoriji pomoćne i traži da se ozakoni kao jednostavna. Je li on u pravu?
ODGOVOR: Referent nije u pravu. Nije Zakonom propisano da osnovna i pomoćna zgrada moraju biti na istoj čestici. Uvjet je da je pomoćna zgrada u funkciji osnovne zgrade.
 
Treba li legalizirati balkon koji je kasnije napravljen (nije zatvoren)?
  ODGOVOR: Treba.
 
Umjesto ravnog krova sagrađen je kosi. Zbog puknuća ploče na nekoliko mjesta stavljen je privremeni kosi krov. Zanima me moram li zatražiti legalizaciju krova?
  ODGOVOR: Legalizacija je potrebna ako su vanjski gabariti i oblik krova različiti od onih koji su predviđenih odobrenim projektom. Budući da se u konkretnom upitu radi o privremenom kosom krovu postavlja se pitanje predstavljali li navedeni zahtjev hitnu mjeru do sanacije krova ili će on ostati trajno rješenje. Ukoliko će krov na kući u smislu lokacijskih uvjeta i mehaničke otpornosti i stabilnosti biti različit od onoga koji je odobren u postupku izdavanja akta za gradnju potrebno je provesti postupak legalizacije.  
 
2007. izgrađena je kuća prema građevinskoj dozvoli i unutar gabarita, ali još nije u potpunosti završena, nedostaje fasada itd. te za nju nije ishođena uporabna dozvola niti je upisana u katastar i gruntovnicu. S obzirom da želim obaviti i te upise, a da ne znam kad ću biti u mogućnosti završiti kuću do kraja i dobiti uporabnu dozvolu molim vas da mi odgovorite da li trebam podnijeti zahtjev za legalizaciju, odnosno konkretno da li će mi takav zahtjev omogućiti upis u knjige.
  ODGOVOR: Legalizacija se ne provodi za legalno sagrađene građevine. Rješenje o izvedenom stanju dobiveno na kraju postupka legalizacije dokument je na temelju kojega se završene zgrade mogu, uz geodetski elaborat, upisati u katastar te potom i u zemljišne knjige. Nacrtom prijedloga Zakona o gradnji predviđa se pojednostavljene postupka izdavanja uporabne dozvole. Tekst Nacrta prijedloga Zakona moguće je pročitati ovdje: http://www.mgipu.hr/doc/Propisi/Zakon_o_gradnji.pdf. Ministarstvo se nada da će Hrvatski sabor prihvatiti taj prijedlog i da bi Zakon mogao stupiti na snagu tijekom jeseni ove godine.
 
Kuća je stara 30 godina. Za nju je izdana građevinska dozvola. 2004 smo uz kuću sagradili garažu 4x5m. 2011 natkrili smo nadstrešnicu tlocrtne površine 10 m2. Uredili smo ulaz u zgradu na način da smo skinuli stari montažni dio i ozidali novi na postojećim temeljima. 2012 na cijelu građevinu stavili smo fasadu. Sve nakon gradnje kuće građeno je bez dozvole. Trebam li nešto legalizirati. Ne živim u RH pa molim da mi kažete gdje mogu dobiti formulare za legalizaciju i postoji li mogućnost slanja elektroničkom poštom.
  ODGOVOR: Garažu do 50m2 tlocrtne površine moguće je legalizirati kao pomoćnu zgradu ako ima samo jednu etažu. S obzirom da za kuću postoji dozvola, uz zahtjev za legalizaciju garaže bit će dovoljno dostaviti građevinsku dozvolu kuće i tri kopije katastarskog plana,neovisno o tome jesu li kuća i garaža ucrtane u katastar. Nadstrešnicu do 15m2 tlocrtne površine sagrađenu na građevinskoj čestici nije potrebno legalizirati kao ni izvođenje fasade. Rekonstrukcija ulaznog dijela kuća složeno je pitanje. Predlažemo konzultacije s ovlaštenim izrađivačem dokumentacije i nadležnim upravnim tijelom kojem će se predati zahtjev. Nije nužno potrebo da se u zahtjevu navede potreba ozakonjenja rekonstrukcije ulaza. Zahtjev za legalizaciju garaže moći će se tijekom postupka po potrebi mijenjati i dopunjavati. Zahtjev na žalost nije moguće predati elektroničkim putem. Može ga se predati osobno ili poslati poštom. Bitno je u slučaju slanja poštom imati dokaz da je pošiljka predana unutar zakonskog roka. Adrese na koje se treba uputiti zahtjev mogu se naći na http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5882. Formulari zahtjeva mogu se naći na web stranicama županija i gradova. Zahtjev je moguće podnijeti i na običnom listu papira. On mora sadržavati potrebne podatke da bi se po njemu moglo postupiti, a to su; naziv javnopravnog tijela kojem se upućuje, naznaku upravne stvari na koju se odnosi (ozakonjenje temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama), ime i prezime podnositelja i adresu. Zahtjev bi trebao sadržavati barem podatak o broju katastarske čestice i ime katastarske općine u kojoj se nalazi zgrada koja se namjerava ozakoniti. Zahtjev mora biti vlastoručno potpisan. Do 3o. lipnja 2013. potrebno je podnijeti zahtjev koji je „potpun“ u izloženom smislu, a dokumentaciju propisanu Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama moguće je predati i kasnije.
 
Kuća moje bake sagrađena je prije 1968. Baka ju je upisala u katastar tek 1973.g. Iz vašeg ministarstva dolaze informacije da trebamo čekati vojne karte iz Beograda, kako bi potvrdili starost kuće. Kako je kuća građena od zemlje nusprostorije (šupe i svinjci) su se urušile i na njihovom mjestu su sagrađene šupe koje nisu dovršene. Za njih sam mislila podnijeti zahtjev za legalizaciju, a za kuću pričekati. Hoće li to biti dovoljno?
  ODGOVOR: Hoće. Zahtjev koji se podnese do 30. lipnja 2013. moći će se po potrebi mijenjati i dopunjavati. Upozoravamo da 30.6.2013. pada u nedjelju. Zahtjev podnesite prije, najkasnije u petak 28.6.2013. ako ga želite predati u upravni odjel koji provodi postupak legalizacije. Informaciju o radnom vremenu poštanskih ureda moguće je dobiti pozivom na besplatni broj Hrvatske pošte 0800 303 304. Više informacija na službenoj Internetskoj stranici Hrvatske pošte www.posta.hr.
 
Može li se legalizirati građevina u području vrijedne gradske park šume?
  ODGOVOR: Legalizacija nije moguća na području park šume. A park šuma je u smislu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama prirodna ili sađena šuma veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji a koja je zaštićena i proglašena prirodnom vrijednošću prema Zakonu o zaštiti prirode. Za podatak o stupnju zašite konkretne lokacije možete se obratiti lokalnom upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju.
 
Trebali bi legalizirati kuću i spremište za alat (30 m²) koje se kao zasebni objekt nalazi pored kuće. Da li je spremište moguće legalizirati kao pomoćni objekt, jer je navedeno u članku 14. zakona da je uvjet da glavni objekt mora biti legalan a prema čl. 3. st.3. Zakona o legalizaciji piše silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid i druga građevina koja neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade ili odvijanje tehnološkog procesa u zgradi smatra se njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom, odnosno sukladno ovom Zakonu?
  ODGOVOR: Članak 3  stavak 3  Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama (NN86/12) odnosi se na legalizaciju građevina koje nisu zgrade, ali su u funkciji osnovne zgrade te se ozakonjuju zajedno sa nezakonito izgrađenom zgradom ili u naknadnom postupku. Spremište za alat površine do 50 m2 koje ima samo jednu etažu moguće je legalizirati kao pomoćnu zgradu. Jednim postupkom može se legalizirati i pomoćnu i osnovnu zgradu, pritom se za pomoćnu zgradu vodni i komunalni doprinos ne plaćaju a naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru je 500 kuna.
 
Na istoj čestici, kao jedinstven, tipski, zrcalno-simetrični objekt legalno je još 1979. godine izgrađena kuća koju u naravi čine 2 funkcionalno odvojene kuće u nizu. Prije lipnja 2011. i na jednoj i na drugoj kući bilo je dogradnji i nadogradnji. Mi želimo pokrenuti postupak legalizacije našeg djela, međutim, u kolovozu 2011., susjeda je na svom dijelu kuće legalno potkrovlje ilegalno povisila. Hoćemo li radi toga mi moći legalizirati svoj dio?
  ODGOVOR: Moguće je pokrenuti postupak ozakonjenja temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 ako se može dokazati da su navedene dvije građevine samostalne konstrukcijske cjeline, to jest da bi jedna zgrada u slučaju uklanjanja druge mogla ostati stajati u prostoru. I jedna i druga kuća u tom se slučaju mogu legalizirati kao zasebne zgrade. Zgrada na kojoj se dogodila bespravna dogradnja nakon 21. lipnja 2011. neće se moći legalizirati prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama jer se taj Zakon odnosi samo na ono što je sagrađeno prije tog roka. Ukoliko su dogradnje i nadogradnje na toj zgradi u skladu s prostornim planom moguće je provesti legalizaciju prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Ukoliko se ne može dokazati da su spomenute dvije kuće odvojene konstrukcijske cjeline tada se legalizacija provodi u jednom postupku za obje i može se primijeniti isključivo Zakon o prostornom uređenju i gradnji.
 
Dobio sam građevinski materijal kao prognanik, ali nisam dobio građevinsku dozvolu. Moram li kuću legalizirat? Kuca je napravljena na temeljima stare kuće.
 

ODGOVOR: Osnovno je pitanje što je to stara kuća. Ako je stara kuća sagrađena do 15.2.1968. onda nećete trebati provodi postupak legalizacije. Isto nije potrebno činiti ni ako je stara kuća bila sagrađena nakon 15.2.1968. i za njenu gradnju bila izdana zakonom propisana dozvola. Ova je problematika propisana Zakonom o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07 člankom 239 koji se bavi statusom obnovljenih oštećenih građevina. On definira da se u slučaju oštećenja  građevine uslijed prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja građevina može neovisno o stupnju oštećenja vratiti u prvobitno stanje bez rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta odnosno građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju koje je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja građevine. Potrebno je dakle imati dokaz da je kuća koju ste obnovili postojala prije 15.2.1968. ili dozvolu za gradnju kuće. Dokaz da je građena prije 15.2.1968. u konkretnom bi slučaju zamijenio akt na temelju kojeg je građevina izgrađena. Uvjerenje da je kuća izgrađena prije 15.2.1968. može izdati Katastar ili Državna geodetska uprava ili upravni odjel koji izdaje akte za gradnju.
 

Je u postupku legalizacije izgrađenog objekta jedan od uvjeta i izgrađenost zemljišta, tj da li se objekt može legalizirati ako prelazi neki postotak te izgrađenosti ili to nije relevantno za dobivanje rješenja o izvedenom stanju?
 

ODGOVOR: Izgrađenost parcele u postupku legalizacije prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 nije od utjecaja. Člankom 5 citiranog Zakona propisano je da se mogu ozakoniti nezakonito izgrađene zgrade koja su izgrađena u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva te nezakonito izgrađene zgrade koje su izgrađene protivno prostornom planu, ako njihovo ozakonjenje nije isključeno člankom 6. istog Zakona, da nisu u koridoru energetske infrastrukture, van građevinskog područja unutar nacionalnog parka ili parka prirode itd..
 

Kakav je status kuće za koju je doneseno rješenje prema Zakonu o legalizaciji iz 1992. Je li ta kuća legalna ili ju je potrebno ponovno legalizirati?
  ODGOVOR: Nije potrebna legalizacija ako ste postupak proveli do kraja prema Zakonu o postupanju s objektima građenim bez odobrenja za građenje i protivno prostornom planu (NN 33/92). To konkretno znači da je člankom 6 spomenutog Zakona bilo propisano da se, u roku od pet godina od dana konačnosti rješenja o zadržavanju objekta u prostoru i po podmirenju naknade, trebalo pribaviti odobrenje za građenje. Ukoliko propisano odobrenje nije pribavljeno građevina je i dalje nezakonita i potrebna je njena legalizacija. Ukoliko je u navedenom roku odobrenje pribavljeno građevina je legalna i ne podliježe obvezi legalizacije.
 
Imam vikendicu s građevinskom dozvolom uz koju sam sagradio pomoćni objekt od cca 25 metara kvadratnih 2004 god. Prema važećem zakonu o gradnji iz 2003 god. decidirano u članku 116 piše da za takve objekte ne treba građevinska dozvola. Objekt nije evidentiran u katastru kao ni osnovni objekt koji nije u potpunosti završen ali većim djelom je u funkciji. Građevinska dozvola za osnovni objekt izdana je prije 1991. Molim za pomoć. Moram li tražiti legalizaciju pomoćnog objekta i što je potrebno učiniti u ovakvom slučaju.
  ODGOVOR: Članak 332. Stavak 2 Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) propisuje da se građevina za koju u vrijeme njezinog građenja građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt tijela državne vlasti nije bio potreban, smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako vlasnik posjeduje: snimku postojećeg stanja građevine i presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici. Međutim, u konkretnom slučaju citirana je nepotpuna odredba Zakona. Točno je da su u članku 116. u točki 4. Zakona o gradnji (NN 175/03) pobrojane jednostavne građevine koje se mogu graditi bez građevinske dozvole ali u članku 18. istog Zakona stoji da se građenju, odnosno izvođenju radova iz članka 116. točke 2., 3. i 4. može pristupiti na temelju glavnog projekta kojeg je potvrdilo tijelo graditeljstva na čijem se području namjerava graditi. Što konkretno znači da se građevina iz Vašeg pitanja smatra legalnom ako ima potvrdu na glavni projekt i u tom slučaju nije potrebna legalizacija.
 
Imam zemljište na kojem je izbetonirana betonska ploča 5x6m na koju na drvenim stupovima podignuta krovna konstrukcija s krovom (prije 8 godina). Da li se takav objekat može legalizirati? Na snimci se vidi.
  ODGOVOR: Ozakoniti se može zgrada koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti nastaloj snimanjem započetim 21. lipnja 2011. (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže. Ako Vaša građevina ima sve navedene elemente i nije eliminirana nekom od odredbi članka 6. ona se može legalizirati temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12.
 
Posjedujem građevinsku dozvolu ali moj dio objekta nije ucrtan u katastru. Da li je moj dograđeni dio (5x8 m2) legalan? Da li moram riješiti još neke papire i to do 30.06.2013 ili plaćam kaznu, i kome da se obratim?
  ODGOVOR: Građevina za čiju je gradnju izdana dozvola i koja je građena u skladu s tom dozvolom smatra se legalnom i nije ju potrebno legalizirati neovisno o tome je li građevina evidentirana u katastru ili nije. Građevina se upisuje u katastarski operat temeljem posebnog zakona. Upis u katastar može se provesti i nakon 30.6.2013.
 
Zgrada je napravljena prije 10 godina u naravi su dvije etaže u grubim radovima, prizemlje i kat i započeti nadozid od jednog reda bloka 20 cm. Mogu li stambeno potkrovlje završiti i legalizirati sa prizemljem i prvim katom i koliko visina nadozida može biti?
  ODGOVOR: Ozakonjuje se stanje kakvo je u naravi. Iznimno se na nedovršenoj zgradi može izvesti i fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. Ukoliko želite izgraditi  nadozid trebate prvo legalizirati trenutno stanje te potom tražiti odobrenje za nastavak gradnje.
 
Za građevinu je pribavljena građevinska dozvola i pri izvođenju radova odstupljeno je od iste u vanjskim dimenzija, proširena je i produžena za 2,00 m. Koji je dio potrebno legalizirati prošireni ili cijelu građevinu?
  ODGOVOR: Legalnom se može smatrati samo ona građevina koja je građena u skladu s odobrenjem. U slučaju kada je tijekom građenja odstupljeno od akta za građenje a odstupanje je takvo da se prema odredbi članka 300. stavka 1. podstavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji smatra da je zgrada izgrađena bez akta za građenje naknada se plaća za obujam cijele zgrade. Prema spomenutoj odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji smatra se da je građevina izgrađena bez akta za građenje ako je izgrađena tako da je vanjska tlocrtna površina građevine, mjerena kao tlocrtna projekcija najistaknutijih dijelova građevine veća od maksimalno dozvoljene, i/ili nije poštivana propisana udaljenost obveznoga građevinskog pravca, odnosno regulacijskog pravca, i/ili je građevina smještena na manjoj udaljenosti od granice građevne čestice i/ili druge građevine od najmanje udaljenosti dozvoljene dokumentom prostornog uređenja i/ili je broj etaža izgrađen veći od dozvoljenog. U konkretnom je slučaju građevina u vanjskim gabaritima veća od dopuštene te se shodno tome naknada plaća za cijelu građevinu. Komunalni i vodni doprinos plaćaju se za razliku kubika. 
 
Na Geoportalu je vidljiva nelegalna građevina građena prije više od 20 godina u oblik slova L. Zgradu sam adaptirala te proširila temelje i kvadraturu za cca 25%, i ona sada nema oblik koji je na Geoportalu nego je u obliku kvadrata. Navedeni radovi su izvršeni u 2012. godini. Mogu li i na koji način tu zgradu sada legalizirati? Da li možda mogu sada 3/4 zgrade legalizirati a kasnije preostalu četvrtinu na neki drugi način, idejni projekt ili sl.
  ODGOVOR: Zgradu koja je dograđena, nadograđena ili rekonstruirana nakon 21.6.2011. tj nakon avio snimka objavljenog na Geoportalu ne može se legalizirati temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12). Ona se jedino može, ako je izgrađena u skladu s prostornim planom, legalizirati temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji što znači da se za njenu legalizaciju izdaju svi dokumenti koji se inače izdaju za gradnju građevine tih dimenzija. Ako se građevina želi legalizirati temeljem Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama potrebno je ukloniti dio koji je izgrađen nakon 21.6.2011.
 
1980 započeo sam gradnju stambene visoke prizemnice sa podrumom. Budući da sam prilikom iskopa podruma naišao na visoku podzemnu vodu (1.2m od površine terena), nisam izgradio podrum nego samo jednu etažu i potkrovlje prema glavnom projektu. Da li se takav objekt može smatrati nelegalnim ili što treba napraviti da se legalizira.
  ODGOVOR: Trenutno važećim zakonima nije propisan rok u kojem je potrebno završiti građevinu nakon što je njena gradnja započela  temeljem odgovarajućeg odobrenja. Vi dakle, možete dovršiti građevinu u skladu sa dozvolom a možete tražiti i izmjenu dozvole. Ne može se legalizirati nešto što nije izgrađeno.
 
Pored legalne kuće imam crnu jamu. Moram li i nju legalizirati?
  ODGOVOR: Septičke jame zapremine do 27 m3 ne podliježu obavezi legalizacije. Naime, Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima
Narodne novine 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12 propisano je da se bez akta za gradnju na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade mogu sagraditi: cisterna za vodu i septička jama zapremine do 27 m3, podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremine do 10 m3, vrtna sjenica i nadstrešnica tlocrtne površine do 15 m2, bazen tlocrtne površine do 24 m2 i dubine do 2 m, sustav sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije. Ukoliko je septička jama veće zapremine od 27 m3 za njenu je gradnju potrebno imati odobrenje i u slučaju da tog odobrenja nema potrebna je legalizacija. Tada se primjenjuje članak 3. stavak 3 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 koji propisuje da se zajedno sa zgradom mogu legalizirati i pomoćne građevine koje joj služe. Za legalizaciju tih građevina nije potrebno priložiti posebnu dokumentaciju osim dokaza da je osnovna zgrada legalna. 
 
Mogu li legalizirati kuću za povremeni boravak turističke namjene izgrađene u izdvojenoj građevinskoj zoni turističke namjene T2 zona?
 

ODGOVOR: U zoni turističke namjene T2 moguće je legalizirati ono što je u skladu s namjenom propisanom prostornim planom kojim je ta zona definirana. Prema tome odgovor na ovo pitanje treba potražiti u lokalnom uredu koji provodi navedeni prostorni plan tj upravnom odjelu koji provodi postupke legalizacije.
 

Može li se zgrada smatrati legalnom ako je unesena u katastar kao kuća i dvorište. Od izgradnje ništa se na građevini nije mijenjalo. Naslijedio sam kuću od roditelja a dokumentaciju (dozvole) nisam u mogućnosti naći. Nalazim se u inozemstvu stoga nisam u mogućnosti tražiti dokumentaciju.
  ODGOVOR: Upis  u  katastar nije dokaz da je kuća legalna. Građevina sagrađena nakon 15.2.1968. da bi se smatrala legalnom treba biti sagrađena temeljem odobrenja propisanog zakonom. Što se sve smatra dokazom legalnosti  pobrojano je na web stranici Ministarstva u ovoj rubrici pri kaju. Informacija o eventualnim odobrenjima koja su za gradnju kuće bila izdana može se zatražiti u upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akta za gradnju.  
 
Da li su građevine koje su po naravi benzinske pumpe također predmetom legalizacije, te da li je u tom slučaju za benzinske pumpe potrebno podnositi Zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju?
  ODGOVOR: Svaka građevina koja je izgrađena bez zakonom propisanog akta za gradnju smatra se nezakonitom i podliježe obavezi legalizacije. Prema odredbi članka 3. stavka 3. i članka 5. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, br.86/12) na temelju tog Zakona i pod uvjetima propisanim tim Zakonom, može se ozakoniti zgrada i druga građevina koja neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade ili odvijanje tehnološkog procesa u zgradi. Sukladno navedenom benzinska pumpa kao cjelina ne može se ozakoniti jer u načelu ne predstavlja zgradu, ali se može ozakoniti zgrada benzinske pumpe te druge građevine koje neposredno služe za uporabu te zgrade ili odvijanje tehnološkog procesa u njoj.
 
Da li je moguća legalizacija ako se kuća nalazi na zemljištu predviđenom za proširenje groblja? To je u planu cca 30-ak godina i još se ništa ne događa. Dio kuće je sagrađen prije 1968. godine, a dio poslije.
  ODGOVOR: Prema članku 6. Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako se nalazi na području koje je prostornim planom određeno za groblje. Dio kuće sagrađen prije 1968. smatra se legalnim i ne podliježe obvezi legalizacije. Ono što je sagrađeno nakon 1968. bez odobrenja potrebno je legalizirati ali to u konkretnom slučaju neće biti moguće sve dok je u prostornom planu na toj lokaciji predviđeno proširenje groblja. Jedino ako se lokalna samouprava odluči u prostornom planu mijenjati namjenu i umjesto proširenja groblja predvidi na toj lokaciji namjenu kojoj odgovara Vaša građevina moći će se navedena dogradnja legalizirati prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji na koji se ne odnosi rok 30.6.2013. Važno je naglasiti da u tom slučaju građevina treba i po ostalim parametrima biti u skladu s prostornim planom, katnost, izgrađenost parcele itd. Zbog mogućnosti izmjena prostornog plana treba se obratiti općini odnosno gradu.
 
Morali li se tj. može li se legalizirati žičara?
  ODGOVOR: Građevine koje su građene bez zakonom propisane dokumentacije podliježu obvezi legalizacije. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 odnosi se isključivo na zgrade. Iznimno, prema odredbi članka 3. stavka 3. Zakona osim zgrade moguća je legalizacija i građevina koje neposredno služe za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade ili odvijanje tehnološkog procesa u zgradi te se kao takva smatra njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom, odnosno sukladno istom Zakonu. Građevine koje su građene nakon 21.6.2011. ne mogu se ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. One se mogu ozakoniti temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Osnovi je uvjet da su sagrađene u skladu s prostornim planom. 
 
Imam kuću od 160m² s dvije terase, jedna iznad druge, od kojih gornja terasa u potpunosti natkriva donju. Zbog privatnosti bi želio ostakliti donju terasu koja ima 15m². Moram li za takve radove tražiti dozvolu?
 

ODGOVOR: Predlažemo da se uz predočenje odobrene projektne dokumentacije o konkretnom zahvatu konzultirate s upravnim odjelom za graditeljstvo nadležnom za područje na kojem se zgrada nalazi.
 

Na stan sam dozidala montažni balkon uz suglasnost svih stanara. Trebam li to legalizirati?
 

ODGOVOR: Izgradnja balkona bez odobrenja smatra se nezakonitom rekonstrukcijom koju je potrebno legalizirati.
 

Mogu li ozakoniti zgradu koja se nalazi na zemljištu koje je prema važećem prostornom planu u zoni opće rekreacije (R) –izvan građevinskog područja unutar ZOP-a, a izvan pomorskog dobra?
 

ODGOVOR: Za tumačenje prostornih planova obratite se nadležnom lokalnom uredu koji provodi navedeni plan.
 

Trebam li legalizirati kuću građenu prije 30 godina za koju imamo projekt? Da li je moguća daljnja gradnja?
  ODGOVOR: Građevine koje su izgrađene nakon 15. veljače 1968. godine za koje nije izdana građevinska dozvola podliježu postupku legalizacije. Daljnja gradnja moguća je ako je to predviđeno prostornim planom, u tom slučaju postupa se prema odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Prostorni plan donosi općina odnosno grad te stoga sve daljnje informacije oko mogućnosti gradnje treba provjeriti u lokalnoj samoupravi.
 
Je li moguće legalizirati samo jedan stan u stambenoj zgradi ako ne postoji elaborat o etaziranju? U spomenutom stanu je zatvorena lođa radi proširenja stambenog prostora, pa me zanima s kojim dokumentom uspoređujem, odnosno oduzimam volumen legalnog dijela stana i novi dobiveni volumen?
  ODGOVOR: Moguće je legalizirati rekonstrukciju stana i ako nije provedeno etažiranje. Arhitektonska snimka odnosno snimka izvedenog stanja, koje se predaju uz zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, a koje izrađuju  ovlašteni inženjer građevine odnosno ovlaštenih arhitekt, sadrže podatke o legalnom odnosno dijelu zgrade koji se legalizira.  
 
Kupili smo stan u zgradi u kojoj je 6 stana. Tako je bilo prikazano i u katalogu stana. Kasnije smo ustanovili da su u zgradi zapravo u etažnom elaboratu prikazana 4 stana na način da su dva u prizemlju i dva na katu spojena. Ta prijevara na našu štetu je učinjena da bi se smanjio broj potrebnih parkirnih mjesta jer površina parcele premala. Vanjski gabariti zgrade se nisu mijenjali. Na koji način mi možemo etažirati stanje kakvo je danas (dakle 6 stana)? Moramo li ići u postupak legalizacije?
  ODGOVOR: Morate. Način legalizacije opisan je u Vodiču i u rubrici Najčešća pitanja i odgovori na web stranici Ministarstva. Ukoliko je građevina evidentirana u Katastru bit će potrebno uz zahtjev priložiti kopiju katastarskog plana a ako nije treba izraditi geodetski snimak. Uz navedeno prilaže se i snimka novog stanja te svi potrebni podaci za plaćanje naknade. Budući je zgrada u gabaritima neće se trebati platiti vodni ni komunalni doprinos. Za sva konkretna pitanja možete se obratiti svom lokalnom upravnom odjelu.
 
U Apartmansku kompleksu u vertikalnom nizu ima nas troje vlasnika u prizemlje, prvi kat i drugi kat. Svi smo imali balkone cca 4 m2 sad smo ih proširili za cca 3m2 po etaži. Da li je potrebna legalizacija tako male kvadrature.
  ODGOVOR: Je. Potrebno je legalizirati i ovu rekonstrukciju.
 
Je li potrebno legalizirati nešto što je bilo legalno i zakonito sagrađeno? U domovinskom ratu je uništena kompletna arhiva tj građevinska i lokacijska dozvola, za što smo i dobili potvrdu pozivajući se na zakon nn 332/2.

 
ODGOVOR: Građevinu čija je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništen ili je nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja, te građevinu za koju u vrijeme njezinog građenja građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt tijela državne vlasti nije bio potreban nije potrebno legalizirati. Ona se smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako vlasnik posjeduje:
– potvrdu da je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništen ili da je nedostupan,
– snimku postojećeg stanja građevine i
– presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici.
 
Imam upit u svezi prenamjene zajedničkog dijela u zgradi - hodnika, koji smo pripojili svome stanu i time povećali njegovu površinu. Vanjski gabariti zgrade nisu nimalo dirani budući su već postojali prozori na tom dijelu. Trebamo li taj prostor legalizirati, i na koji način? Gdje da se obratimo i koje dokumente moramo ishoditi ? I što znači glede vlasništva tog dijela?
  ODGOVOR: Pripojenje hodnika odnosno, povećanje površine stana potrebno je legalizirati jer je promijenjena površina stana i njegov tlocrt, promijenjena je i namjena prostora, hodnik je pretvoren u stan. Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju se predaje u upravni odjel nadležan za izdavanje akata za gradnju na području na kojem se građevina nalazi. Zahtjevu je potrebno priložiti određenu dokumentaciju ovisno o kategoriji u  koju Vaša građevina pripada sukladno Zakonu o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12, članci 11,12,13). Člankom 32 istog zakona je propisano kako rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojem je ta zgrada izgrađena. Pitanje vlasništva rješava se na sudu prema zakonima koji uređuje imovinsko-pravne odnose. 
 
Da li se smatra građevina legalnom ako ima lokacijsku, građevinsku i uporabnu dozvolu a nije izgrađena sukladno odobrenoj projektnoj dokumentaciji. Građevina nije dograđivana već je od početka građena izgrađena u konačnim gabaritima, tj. prema projektnoj dokumentaciji prizemlje je trebalo biti u jednoj polovici nasipano a u drugoj polovici trebalo se izgraditi spremište i garaža, međutim izgrađen je stan na cijeloj tlocrtnoj površini građevine.
  ODGOVOR: Građevina treba biti izgrađena u skladu s izdanom dokumentacijom u pogledu gabarita, smještaja na parceli i namjene. Ona građevina koja nije izgrađena sukladno projektnoj dokumentaciji podliježe obvezi legalizacije. U konkretnom slučaju trebat će ozakoniti namjenu koja nije u skladu s odobrenjem.
 
Kako legalizirati objekt koji se nalazi u građevinskom području namijenjenom izgradnju obrazovnih institucija odnosno javne namjene (fakulteta, škola i slično). Moram naglasiti da na tom području ima kuća koji su izgrađeni prije 1968. godine.
  ODGOVOR: Zakon o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) u članku 6 propisuje da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako se nalazi na području koje je prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju, ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva, određeno kao: površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, osim nezakonito izgrađene zgrade na tim površinama koje su u skladu s tom namjenom. Jedini način da se vaša građevina legalizira je da se namjena zemljišta u prostornom planu promijeni. Kuće koje se nalaze na navedenom  području izgrađene do 15. veljače 1968.  smatraju se legalnim i ne podliježu obvezi legalizacije.
 
Zanima me mogu li legalizirati kuću sagrađenu na mojoj čestici ako se balkon kuće nalazi iznad ceste koja je u vlasništvu Grada.
Može li se moj objekt legalizirati uz ishođenu potvrdu Grada prema članku 6. Zakona o legalizaciji.
  ODGOVOR: Dio članka 6 koji uređuje ovo pitanje glasi: Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako se nalazi na planiranom ili istraženom koridoru i površinama prometnih, energetskih i vodnih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, osim zgrade izgrađene u koridoru prometne građevine za koju javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom ne izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja.
 
Može li se legalizirati bespravno dograđena kuća na parceli s još jednom građevinom koju po Zakonu nije moguće legalizirati.
  ODGOVOR: Može. Zakon ne uvjete da sve građevine na parceli budu legalne.
 
Dobio sam u nasljeđe zgradu prizemnicu(cca 200 m2) izgrađenu osamdesetih godina koja se nalazi na poljoprivrednom zemljištu te nema nikakve papire. Zanima me je li moguće legalizirati taj objekt te naknadno dobiti dozvolu za izgradnju etaže?
  ODGOVOR: Legalizacija je moguće pod uvjetima propisanim Zakonom. Člankom 12 propisani su dokumenti koje je potrebno priložiti za legalizaciju manje zahtjevne građevine, a to su građevine od 100 do 400 m2 bruto građevinske površine te poljoprivredne građevine od 400 do 1000 m2 bruto građevinske površine. Za mogućnost nadogradnje jedne etaže potrebno je provjeriti u općini odnosno gradu na području kojeg se nalazi građevine jer oni donose prostorne planove kojima je određeno što se na kojim površinama može graditi.  
 
U masliniku imam podrum - konobu koja služi za spremanje i držanje poljoprivrednog alata, umjetnih gnjojiva, maslinovih plodova do prerade, maslinovog ulja i ostalih potrepstina. Želim istaknuti da je podrum - konoba, u cijelosti ukopan u zemlji i veličine je cca 100 kvadratnih metara, te je izgrađen davne 1980. godine. Na tom podrumu - konobi, prije više od 20 godina postavljena je kućica (kamp prikolica bez kotača - kontenjer) veličine cca 18 kvadratnih metara koja nam služi za životni prostor. Unutra imamo kuhinju, dnevni boravak, spavaću sobu i toalet. Mogu li ikako i na koji način legalizirati postojeći objekat u kompletu sa nadzemnim i podzemnim dijelom?
  ODGOVOR: Kamp kućice su isključene iz mogućnosti legalizacije. Podrum – konobu moguće le legalizirati. Po podacima koje ste nam dali radi se o građevini poljoprivredne namjene koja spada u kategoriju jednostavnih zgrada. Zahtjevu za legalizaciju potrebno je priložiti tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja, iskaz površina i obračunske veličine zgrade, foto dokumentaciju i iskaz podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru.
 
U stanu koji sam kupila bivši je vlasnik izvršio dvije preinake: lođa je zatvorena i koristi se kao kuhinja i dio stepeništa zgrade pripojen je stanu pa je za taj dio povećana površina stana, stan u naravi ima hodnik koji nije imao. Da li je moguće i potrebno i jednoi drugo legalizirati i što moram poduzeti?
  ODGOVOR: Potrebno je legalizirati jedno i drugo. Dokumentacija koju će trebati priložiti zahtjevu ovisi o ukupnoj bruto površini zgrade. Ukoliko je zgrada veća od 400 m2 površine tada će se zahtjevu priložiti 3 kopije katastarskog plana ili geodetski snimak ako zgrada nije evidentirana u katastru, arhitektonski snimak i uvjerenje o mehaničkoj otpornosti. Arhitektonski snimak ne treba detaljno prikazati legalne dijelove građevine. On se detaljno izrađuje za funkcionalnu jedinicu na koju se odnos, u konkretnom slučaju na Vaš stan. Naknada se plaća za dio zgrade koji je nezakonito rekonstruiran, vodni i komunalni doprinos plaćaju se na razliku obujma ako takva postoji.  
 
Može li se legalizirati građevina izgrađena u ljeto 2012.? Nalazi se u građevinskom području.
  ODGOVOR: Da bi se građevina mogla legalizirati prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 ona mora biti vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. tzv DOF5/2011. Karti se može pristupiti preko Geoportala Državne geodetske uprave http://geoportal.dgu.hr/viewer/?baselayer=DOF.  Ukoliko građevina nije vidljiva na ortofoto karti za pretpostaviti je da je izgrađena nakon citiranog datuma i u tom se slučaju ne može legalizirati temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Budući da se nalazi unutar građevinskog područja njen bi se status mogao regulirati temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji ali jedino u slučaju da je izgrađena u skladu s prostornim planom područja na kojem se nalazi. Prostorne planove donosi jedinica lokalne samouprave te detalje o uvjetima gradnje na pojedinom području možete dobiti u nadležnim tijelima općine odnosno grada ili u upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju.
 
Je li moguće legalizirati dio garaže koji se nalazi na čestici u vlasništvu Hrvatskih voda, dio garaže se nalazi do oborinskog kanala?
  ODGOVOR: Odgovor na Vaše pitanje morate zatražiti od Hrvatskih voda www.voda.hr koje propisuju uvjete legalizacije vezano za vodno dobro odnosno područja od važnosti za zaštitu voda.
 
Podliježe li legalizaciji sjenica natkrivena s manje od 15 metara četvornih?
  ODGOVOR: Prema Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima Narodne novine 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12  vrtna sjenica i nadstrešnica tlocrtne površine do 15 m² na građevnoj čestici postojeće zgrade mogu se graditi bez odobrenja što znači da ne podliježu obvezi legalizacije.
 
Nakon smrti oca naslijedit ću imovinu, gdje se na poljoprivrednom zemljištu nalazi i objekt za odlaganje poljoprivrednog alata, nema vodu i struju. Treba li za tu građevinu ishoditi dozvole, napominjem da rješenje o nasljeđivanju još nije stiglo.
  ODGOVOR: Rješenje o nasljeđivanju nema utjecaja na postupak legalizacije. Građevina se, ako za njenu gradnju nije izdano odobrenje, treba legalizirati.
 
Drvena je kuća izgrađena 1925. U Središnjem uredu Državne geodetske uprave ne postoje snimci tog područja. Koji je postupak legalizacije ovog starog objekta. Je li dovoljan samo elaborat geodeta ili vještačenje ili moram raditi sve dokumente koji su potrebni i kod legalizacije za građevine poslije 1968. U slučaju da ne legaliziram u ovom roku do 30.6. 2013. koje su sankcije.
  ODGOVOR: Kuću izgrađenu 1925. nije potrebno legalizirati. Potrebno je imati dokument kojim se dokazuje da je kuća bila u prostoru 15. veljače 1968. Način dokazivanja navedene činjenice propisan je člankom 330 Zakona o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07. U tom članku stoji da se građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnoga upravnog tijela. Dokaz da je građevina izgrađena do tog datuma može biti uvjerenje katastarskog ureda odnosno Središnjeg ureda Državne geodetske uprave na temelju podataka s kojima raspolažu (katastarski operat, katastarski plan, posjedovni list, Hrvatska osnovna karta, snimke iz zraka) koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine. Ukoliko katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave ne raspolažu podacima na temelju kojih se može izdati navedeno uvjerenje treba se obratiti upravnom tijelu nadležnom za izdavanje akta za gradnju. Ono će izdati uvjerenje na temelju snimke postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja (situacija). Navedene dokumente potrebno je priložiti zahtjevu za izdavanje uvjerenja. Za ovu se građevinu ne izdaje uporabna dozvola. U postupku se ne plaća naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru jer zgrada nije nezakonita, ne plaća se ni vodni ni komunalni doprinos. Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje ovog uvjerenja nije propisan Zakonom. Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju je 30.6.2013. a s obzirom da se ovdje ne radi o legalizaciji taj rok nije od utjecaja tj. pokretanje postupka izdavanja uvjerenja o vremenu gradnje bit će moguće i nakon 30.6.2013. 
 
U postupku smo legalizacije bravarske radione. Predali smo zahtjev po starom međutim dobili smo negativne uvjete od strane MUP-a (protupožarne inspekcije). Molim vas da nam odgovorite što da činimo.
  ODGOVOR: Zgradu možete legalizirati po novom Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 koji ne propisuje uvjete koje ovdje navodite i koje očito ne možete ispuniti. Tim je Zakonom propisano da se zahtjevi predani po starom Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama mogu dovršiti po novom Zakonu ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva. Predlažemo da u dogovoru s upravnim odjelom koji vodi vaš postupak dogovorite izmjenu zahtjeva kojom ćete tražiti da se postupak okonča po novom Zakonu.
 
Promjenom i usvajanjem novog GUP-a moja nekretnina se nalazi na "planiranom cestovnom koridoru" koji prije nije postojao, tj. nije bio planiran u vrijeme izgradnje iste. Moje pitanje je; trebam li predati zahtjev za legalizaciju nekretnine, obzirom da se građevina nalazi na koridoru iako je pretpostavka odgovornih u lokalnoj upravi da ću dobiti odbijenicu za zahtjev?
  ODGOVOR: Člankom 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 propisani su eliminacijski kriteriji pa je njima i isključena odnosno ograničena mogućnost legalizacije u prometnim koridorima. A vezano za prostorni plan u istom je članku navedeno da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako se nalazi na nekom od područja koja su člankom 6 isključena od mogućnosti legalizacije a definirana su kao takva prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona tj. 4. kolovoza 2012., odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva.
 
Rješenjem o uvjetima građenja, izdanog po nadležnom organu 1988. dozvoljena je gradnja objekta od 60 m². Izgrađen je objekt 27 m² u voćnjaku (klijet). Objekt nema uporabnu dozvolu i nije upisan u katastar. Je li sagrađeni dio (objekt) legalan, ako nije što učiniti i pod kojim uvjetima?
  ODGOVOR:  Legalnom se može smatrati samo građevina koja je građena u skladu s odobrenjem a Vaša nije takva. Stoga imate dvije mogućnosti, ili završiti građevinu u gabaritima odobrenog projekta ili ju ozakoniti u gabaritima u kojima u naravni postoji. Ako se odlučite za legalizaciju, Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN, 86/12) člankom 13. Vaša je građevina definirana kao jednostavna zgrada. Zahtjevu za legalizaciju treba priložiti geodetski snimak  s obzirom da zgrada nije ucrtana u katastar, iskaz površina i obračunske veličine zgrade kojeg je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva, najmanje četiri fotografije koje prikazuju sva pročelja zgrade.
 
Ako se građevina koja se legalizira nalazi unutar obuhvata izvan granica građevinskog područja naselja u zoni označenoj kao zaštićeni krajolik može li se izdati rješenje o izvedenom stanju ili je to suprotno članku 6 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama?
  OGOVOR: Zaštićeni krajolik nije eliminacijski kriterij u smislu članka 6 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 .
 
Vlasnik sam stare gospodarske kamene kuće od 16 m² izgrađene prije 1968 na čestici od 140 m². Postojeći objekt sam tlocrtno proširio za 10 m² i preuredio u stambeni prostor, a ispred kuće terasu od 24 m² natkrio sam gredama i stavio crijep. Da li treba legalizirati prenamjenu i proširenje objekta ,te da li treba legalizirati natkrivanje terase? Koji su dokumenti potrebni za legalizaciju?
 

ODGOVOR: Potrebno je legalizirati i rekonstrukciju odnosno dogradnju i prenamjenu građevine. Iz podataka koje ste  naveli Vaša građevina prema Zakonu o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama spada u kategoriju jednostavne zgrade za koju je potrebno priložiti tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer geodezije ili pravna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova ‐ odnosno 3 kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana u katastarskom planu u gabaritima u kojima je izgrađena, iskaz površina i obračunske veličine zgrade koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva i najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade.
 

Može li se legalizirati pomoćna građevina veličine 75m2 koja je u svrsi spremišta/garaže, a izgrađena od sendvič termoizoliranih panela debljine 10cm, pričvrščenih montažnim vijcima na čeličnu konstrukciju koja je fiksirana na betonskim temeljima?
  ODGOVOR: Građevina koja ima površinu od 75 m2 ne može biti legalizirana kao pomoćna zgrada. Ona spada u kategoriju jednostavnih zgrada. Pojam zgrade definiran je člankom 2 stavkom 1 podstavkom 47 Zakona o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07 kao zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Stručnu procjenu o zadovoljenju navedenih uvjeta donosi izrađivač dokumentacije a provjerava upravno tijelo koje donosi rješenje o izvedenom stanju.
 
Trebam legalizirati objekt. Vlasnik sam zgrade koja ima prozor na međi sa drugom građevnom česticom. Što znači odredba članka 6 Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama "na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade"? Ne znam da li je susjedna čestica planirana za građenje niti da li je građevinsko područje.
  ODGOVOR: Namjena i Vaše i susjedne čestice propisana je prostornim planom općine odnosno grada na području kojeg se nalaze. Informaciju o tome je li susjedna čestica namijenjena gradnji možete dobiti od nadležnih tijela lokalne samouprave ili u upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju. Načelno Zakon omogućava legalizaciju građevine s otvorom na međi ako na susjednoj čestici već postoji zgrada. U slučaju da je čestica namijenjena gradnji a zgrada još nije izgrađena legalizacija bespravne građevine na međi s otvorom nije moguća.
 
Na jednoj katastarskoj čestici imam kuću, štalu i sjenik građene prije 15.2.1968. Evidentirani su u katastru na osnovu snimke iz 1968 ali u uvjerenju piše da se nemože utvrditi točan datum gradnje. Na čestici su i garaža sa građevinskom dozvolom, svinjac i sjenik bez dozvole. Kuća je nakon 1968. proširena za 30m2. Mogu li legalizirati samo kuću s dogradnjom i svinjac ili moram sve zgrade na katastarskoj čestici?
  ODGOVOR: Niste obavezni legalizirati sve zgrade na čestici nego samo one koje želite. Svinjac koji ima jednu etažu i tlocrtnu površinu do 50 m2 smatra se pomoćnom zgradom i za njegovu legalizaciju ne plaća se vodni ni komunalni doprinos a naknada iznosi 500 kuna.  
 
Naslijedio sam kuću u jako lošem stanju koja se već dugo vremena ne koristi. U kući je izgrađeno prizemlje i započeta je izgradnja kata ali nije dovršena. Izvedeni su samo zidovi u grubim građevinskim radovima, bez stropa. Hoću li moći legalizirati samo prizemlje ili cijelu kuću odnosno prizemlje i započetu etažu bez stropa?
  ODGOVOR: Moći ćete ozakoniti prizemlje i kat te kuću završiti u ozakonjenim gabaritima kao što je člankom 34. propisano. Nezavršena zgrada stambene namjene za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može se bez lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. A pravo da kuću ozakonite kao prizemlje i kat proizlazi iz članka 2 istog Zakona koji propisuje da se nezakonito izgrađenu zgradu možete legalizirati ako su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi najmanje jedne etaže. Prema tome možete legalizirati prizemlje i gornju etažu i dovršiti objekt u zadanim gabaritima.
 
Mora li se legalizirati betonska cisterna za vodu, ukopana u zemlju – gornja strana je 50 cm iznad površine zemlje, zapremine 40 m3 (4x4x2,5 m), dakle, većoj od zapremine koja je određena za jednostavne građevine – do 27 m3, a koja je vezana uz zakonito izgrađenu zgradu –kuću (upisana u zemljišne knjige) ali se nalazi na drugoj k.č. od one na kojoj se nalazi kuća s kojom je (fizički) povezana? Cisterna je izgrađena prije četiri godine, a kuća 1912.
  ODGOVOR: Ukoliko je vodosprema veće zapremine od one navedene u Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima tada ju je potrebno ozakoniti. člankom 3 stavkom 3 Zakona o postupanju s nezakonito izrađenim zgradama propisano je da se silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid i druga građevina koja neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade ili odvijanje tehnološkog procesa u zgradi smatra njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom, odnosno sukladno ovom Zakonu. Činjenica da je vodosprema na drugoj k.č. nije od utjecaja. Uz zahtjev za ozakonjen dovoljno je priložiti dokaz o legalnosti osnovne zgrade. 
 
Koliko se etaža može legalizirati na nezakonito izgrađenoj zgradi? Zgrada sa dva stana nalazi se u građevinskom području.
  ODGOVOR:  Broj etaža koji se može legalizirati ovisi o prostornom planu područja na kojem se nalazi izgrađeni objekt. Zato predlažemo da odgovor na ovo pitanje potražite kod lokalne samouprave ili u upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akta za gradnju. Članak 5 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 propisuje kako se na nezakonito izgrađenoj zgradi može protivno prostornom planu, ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je zadnja potkrovlje, osim ako odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave nije određen veći broj etaža. Ako prostornim planom za određeno područje nije propisan broj etaža zgrade koji se može izgraditi, ozakoniti se može najviše četiri etaže.
 
Kuća je sagrađena 1986. godine i imam građevinsku dozvolu ali kuća nije ucrtana, da li je zbog toga nelegalna i ako je što moram poduzeti?
  ODGOVOR: Ukoliko je građena u skladu s izdanom građevinskom dozvolom kuća je legalna i za nju se ne provodi postupak legalizacije. Postupak upisa u Katastarski operat provodi se prema posebnim zakonima. Detaljne informacije o upisu u Katastar možete potražiti u svom lokalnom katastarskom uredu. Kontakte ćete naći na ovoj web stranici: http://www.dgu.hr/default.aspx?id=82.
 
Želim legalizirati jednostavnu građevinu (vikendica) koja se ne vidi na orto foto snimci jer je zaklonjena krošnjama drveća. Nema je niti u "starim" podatcima u DGU na toj lokaciji. Kako je mogu legalizirati?"
  ODGOVOR:  Zgradu koja nije vidljiva ni na orto foto snimci od 21.6.2011. niti na ranijim snimkama i kartama Državne geodetske uprave nije moguće ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12.
 
Na nezakonito izgrađenoj građevini evidentiranoj na snimci Državne geodetske uprave naknadno je izvedeno natkrivanje postojeće, evidentirane terase, uzdignute cca 60 cm iznad okolnog terena. Terasa je natkrivena crijepom na drvenoj konstrukciji i taj je zahvat napravljen nakon 21.06.2011. Da li je moguće legalizirati objekt, budući je nenatkrivena terasa evidentirana na snimci, ili je potrebno ukloniti navedenu konstrukciju prije legalizacije objekta?
  ODGOVOR: Ovisno o površini natkrivene terase. Naime, Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima NN 21/09 propisano je da za nadstrešnicu tlocrtne površine do 15 m2 nije potrebno pribaviti odobrenje za gradnju. Iz čega proizlazi da takvu građevinu nije potrebno ni legalizirati. Ukoliko je nadstrešnica veća od 15 m2 tada ju je potrebno ukloniti jer za njenu gradnju treba pribaviti odobrenje a u konkretnom slučaju se ne može to odobrenje dobiti jer je gradnja nastala nakon zakonskog roka od 21.6.2011.
 
Mora li se legalizirati drveni kukuružnjak dimenzija: dužina 6m, visina 3m, širina 0.80m? Ako treba, u koju kategoriju spada?
  ODGOVOR: Smatramo da se kukuružnjak može svesti pod pojam nadstrešnice. Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima NN 21/09 propisano je da se za nadstrešnicu tlocrtne površine do 15 m2 nije potrebno pribaviti odobrenje za gradnju. Iz čega proizlazi da takvu građevinu nije potrebno ni legalizirati.
 
Dio balkona moje kuće nalazi se na planiranoj cesti od 6 m. Ja sam vlasnik zemljišta. Cesta je napravljena i asfaltirana u širini od 3 m, tako da je sada udaljenost blakona od cesta cca 2,5 m. Htio bih legalizirati objekt. Hoću li imati problema radi planirane ceste koja se nikada neće proširiti.
  ODGOVOR: Odgovor na pitanje potražite u gradu odnosno općini na području koje se nalazi građevina koju želite legalizirati jer se prostornim planom koje donosi grad odnosno općina definiraju ovakva i slična pitanja. Ako je prostornim planom općine odnosno grada određeno da se unutar 6 metara koridora ceste ni pod kojim uvjetima ne može graditi tada legalizacija nije moguća. Grad odnosno općina može navedene odredbe brisati izmjenom prostornog plana. 
 
Može li susjed legalizirati bez moje suglasnosti bespravno izvedenu garažu koja je na granici sa mojom parcelom? Bespravna je gradnja prijavljena Građevinskoj inspekciji, doneseno je rješenje o uklanjanju. Ako ne može do kada je rok da se rješenje o rušenju i provede?
  ODGOVOR: Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za građevine za koje je izdano rješenje građevinske inspekcije istekao je 31.12.2012. Člankom  6. Zakona o postupanju s zakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 propisano je  da  se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu. Ozakonjenje je moguće, ako se otvor zatvori, odnosno istak ukloni. Ozakonjenje je moguće i u slučaju ako susjedno zemljište nije planirano za građenje zgrade (primjerice planirano je za gradnju ceste ili druge javne površine, uređenje zelenih površina, nije u građevinskom području i sl.) ili ako je na susjednoj građevnoj čestici već izgrađena zgrada koja nije prislonjena na istu među. Ako se bespravna građevina ne legalizira Građevinska će inspekcija nastaviti postupati po rješenju.
 
Godine 1983. gradio sam kuću prema valjanoj građevinskoj dozvoli, a na moj zahtjev da mi se izda dozvola za garažu, spremište i drvarnicu 48m2 i pomoćne zgrade (svinjac, štala, kokošinjac) 50m2, dobio sam odgovor da mi objekti ne prelaze 100m2 ta da mi za takve nije potrebna dozvola i da mogu pristupiti gradnji. Zašto se sada od mene zahtjeva dozvola, a da ne spominjem troškove geodeta, kazne, vodnog i komunalnog doprinosa, ako sam tada radio po postojećem zakonu (Narodne novine 52/99 članak 56, stavak 1 i 2 ) koji kaže da za takve objekte nije potrebna građevinska dozvola ukoliko posjedujem građevinsku dozvolu za stambeni objekt?
  ODGOVOR: Točno je da je Zakonom o gradnji NN 52/99 u članku 56 stavak 1 podstavak 1 i 2 bilo propisano kako ste ovdje citirali tj. da građevna dozvola nije potrebna za: podstavak 1 gradnju pomoćne građevine (garaže, spremišta, drvarnice i sl.) razvijene građevinske (bruto) površine do 50 m2 i visine sljemena do 4 m, koja se gradi na građevnoj čestici stambene zgrade ili obiteljske kuće za koju je izdana građevna dozvola; podstavak 2; za gradnju gospodarske građevine razvijene građevinske (bruto) površine do 100 m2, širine do 6 m i visine vijenca do 4 m namijenjene isključivo za poljoprivrednu djelatnost. U stavku 2 istog članka propisuje se da je "Za građevine iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. ovoga članka potrebna lokacijska dozvola prema posebnom zakonu" Te stoga ako za građevine koje ste spomenuli imate lokacijsku dozvolu kako je bilo propisano Zakonom o gradnji NN 52/99 one se mogu smatrati izgrađenima temeljem Zakona što onda znači da legalizacija nije potrebna.  Takav odgovor već stoji u rubrici najčešća pitanja i odgovori gdje smo između ostaloga napisali da za zgrade za koje su izdani sljedeći akti za građenje: građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta, rješenje za građenje, građevna dozvola, lokacijska dozvola kojom se dozvoljava građenje, građevna dozvola za jednostavne građevine, rješenje o uvjetima uređenja prostora, rješenje kojim se odobrava građenje; i koje su građene sukladno tim aktima ne treba provesti postupak legalizacije.
 
Na svom balkonu, na zadnjem katu zgrade napravila sam nadstrešnicu s tim da su bočne i prednja strana i dalje ostale otvorene. Balkon je površine 5 m2. Zanima me, da li moram legalizirati nadstrešnicu?
  ODGOVOR: Nadstrešnica tlocrtne površine do 15 m2 može se graditi bez odobrenja. To je propisano Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima Narodne novine 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12. Pravilnik se može pročitati na web stranici:  http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=3715 ili na webu Narodnih novina.
 
Što mi je potrebno za legalizaciju ako imam građevinsku dozvolu za objekt koji je izgrađen prema toj dozvoli( dozvola izdana 1981.), ali nije ucrtan u katastru.
  ODGOVOR: Nije potrebno legalizirati građevinu koja  je građena u skladu sa dozvolom. Upis u Katastarski operat zgrada izgrađenih temeljem građevinske dozvole izdane do 19. lipnja 1991. propisan je člankom 331. Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Za takvu se zgradu ne izdaje uporabna dozvola. Upis u katastarski operat provodi se temeljem zahtjev uz koji je potrebno priložiti pravomoćnu građevinsku dozvolu i potvrdu da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije.
 
Naša je zgrada u cijelosti legalna samo je dio promijenio namjenu iz stambenog u poslovnu. Što trebamo legalizirati?
  ODGOVOR: Ako je sve ostalo izvedenog i koristi se prema odobrenja legalizira se dio koji je promijenio namjenu.
 
Treba li legalizirati klima uređaj na fasadi? I što je potrebno ako treba?
  ODGOVOR: Klima uređaj nije građevina u smislu Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Za njegovo postavljanje nije potrebno pribaviti odobrenje za gradnju te stoga ni ne podliježe obavezi legalizacije. Postavljanje klima uređaja na fasadu mogu osporavati konzervatorske službe te bi stoga trebalo, ako se građevina na koju se uređaj postavlja nalazi u zaštićenom području ili je sama građevina zaštićena, zatražiti uvjete konzervatora.
 
Roditelji su vlasnici vikendice u parku prirode Medvednica koju bismo željeli legalizirati. U ulici je cca 20ak vikendica i klijeti građenih u isto vrijeme više manje svi bez dozvola. Objekti s jedne strane ceste su u građevnoj zoni i mogu se legalizirati, a sa druge strane gdje je i naš je zona vinograda (prekasno smo za to saznali i predali zahtjev za prenamjenu) i prema riječima stručnih osoba nije ih moguće legalizirati! Da li postoji mogućnost da se i naš objekt legalizira?
  ODGOVOR: Članak 6. Zakona o postupanju s zakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 propisuje da se na području parka prirode ne mogu ozakoniti nezakonito izgrađene zgrade ako su izgrađene izvan građevinskog područja i izvan tradicijske naseobine.
 
Želim legalizirati jednostavnu građevinu (vikendica) koja se ne vidi na orto foto snimci jer je zaklonjena krošnjama drveća. Nema je niti u "starim" podatcima u DGU na toj lokaciji. Kako je mogu legalizirati?
  ODGOVOR: Građevina koja nije vidljiva na orto foto snimci niti bilo kojoj ranijoj karti Državne geodetske uprave ne može se ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12. Zgrade koje nisu vidljive na ortofoto snimci jer su građene nakon 21.6.2011. a u skladu s prostornim planom mogu regulirati svoj status temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji.  
 
Želim legalizirati neke građevine ali ne razumijem što se smatra dijelom tradicijske naseobine?
  ODGOVOR: Pojam „tradicijske naseobine“ u zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 spomenut je u članku 6. U tom je članku propisano da nije moguće ozakoniti bespravnu gradnju koja se nalazi izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park-šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture. Ozakoniti se mogu u tom slučaju samo građevine koje se nalaze unutar građevinskog područja te unutar tradicijske naseobine. Što su i gdje se nalaze tradicijske naseobine propisane je dakle prostornim planom za citirana zaštićena područja. Većina prostornim planova objavljena je na Internetu a informacije je moguće dobiti i od županijskih i gradskih tijela nadležnih za prostorno uređenje i gradnju.
 
Mogu li se i ceste legalizirati temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 te moraju li se baš sve ceste legalizirati ili postoje iznimke s obzirom na godine gradnje?
  ODGOVOR: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama odnosi se na zgrade.  Glede, pak, dijela upita u vezi ozakonjenja prometnica skrećemo pozornost na odredbe Zakona o cestama NN 84/11 te s tim u vezi, u svrhu dobivanja detaljnih informacija, upućujemo na Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, u čijem je djelokrugu provođenje spomenutog Zakona.
 
Prije nekoliko godina je u k.o.Podvrh vršen geodetski premjer. Tom prilikom, kako vidim na katastarskim podlogama, nije snimljena drvena (od dasaka) šupa-12 m2 i garaža od dasaka- 15 m2, iako postoji već dvadesetak godina. Iste postoje na orto-foto snimkama. Nevjerojatno je da te građevine nisu snimili u okviru tog premjera koji je imao svrhu sređivanja katastarskih podloga i podataka zemljišnih knjiga. Sada me zanima podliježem li ja nekakovim radnjama oko legalizacije tih građevina?
  ODGOVOR: S pitanjima oko izmjere zemljišta možete se obratiti Državnoj geodetskoj upravi www.dgu.hr. Građevine koje navodite moguće je legalizirati uz uvjete propisane Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12. Pretpostavljamo da se ovdje konkretno radi o dvije pomoćne zgrade koje su u funkciji osnovne. Legalizacija nije potrebna ako postoji dokaz da su građevine izgrađene do 15.2.1968. Ako to nije slučaj a građevine su izgrađene bez odobrenja tada ih je potrebno legalizirati. Uvjeti pod kojima se one ozakonjuju propisani su člankom 14. U tom se slučaju naime uz zahtjev predaju 3 kopije katastarskog plana neovisno jesu li pomoćne zgrade koje se ozakonjuju evidentirane u Katastru ili nisu i dokaz da je osnovna građevina legalna.
 
Kuća je ucrtana u katastarski plan i u zemljišnu knjigu temeljem građevinske dozvole od 18.03.1997. u skladu s kojom je i izgrađena. U ZK imam zabilježbu da je upisana bez priložene uporabne dozvole. Smatra li se prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama navedeni objekt legalnim? Treba li ishoditi uporabnu dozvolu? Je li za izdavanje uporabne dozvole u ovome slučaju nužan certifikat o energetskim svojstvima zgrade? Odnosi li se rok do 30.06.2013. godine i na ove upise?
  ODGOVOR: Za zgradu koja je građena prema odobrenju ne provodi se postupak legalizacije. Članak 333.Zakona o prostornom uređenju i gradnji propisuje da se za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do dana stupanja na snagu navedenog Zakona tj. do 1.10.2007.  umjesto uporabne dozvole izdaje uvjerenje za uporabu kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene.
Rok 30.6.2013. ne odnosi se na izdavanje navedenog uvjerenja.
 
Živim u stambenoj zgradi sa 6 katova na kojoj je većina stanara (70%) zatvorila svoje lođe. Zanima me smijem li danas zatvoriti lođu i predati zahtjev za legalizaciju do 30.6. i kakav će postupak biti za zatvaranje lođe nakon 30.6.?
  ODGOVOR: Rok do 30.6.2013. propisan je Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji se odnosi na zahvate nastale do 21.6.2011. Ono što je građeno nakon toga datuma može se regulirati Zakonom o prostornom uređenju i gradnji pod uvjetom da je u skladu s prostornim planom
 
Kuća je ucrtana i vodi se u svim knjigama prema izvedenom stanju iako je građevinska dozvola bila drugačija. Jesu li podaci iz katastra i zemljišnjih knjiga dovoljni pokazatelji o legalnosti ili je potrebno naručiti arhitektonski snimak, tj. ući u postupak legalizacije iako je u katastru kuća već ucrtana takva kakva je sada?
  ODGOVOR: Zakonima koji uređuju područje prostornog uređenja i gradnje propisano je koje je uvjete potrebno ispuniti da bi se zgrada odnosno građevina mogla smatrati legalnom. Činjenica da je zgrada evidentirana u katastru i zemljišnim knjigama nije od utjecaja. U situaciji kada bi u katastru odnosno zemljišnoj knjizi bila evidentira građevina različita od stvarno izgrađene zgrade u skladu s odobrenjima ne bi se izgrađenu zgradu smatralo nezakonitom. 
 
Može li se legalizirati kuća uništena ratom koja nije obnovljena ili je jeftinije sve srušiti i krenuti ispočetka sa svom potrebnom građevnom dokumentacijom ?
  ODGOVOR: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 ne odnosi se na ruševine nego isključivo i jedino na zgrade koje u naravi postoje. Odluku o tome je li neka zgrada oštećena u ratu ruševina ili zgrada treba uz uvažavanje pravila struke donijeti upravno tijelo koje provodi postupak legalizacije.
 
Podnositelju zahtjeva za ozakonjenje evidentno starog vinogradarskog podruma - gatora kojih je puna Baranja odbijen je zahtjev s argumentacijom da se ne vidi na ortofoto snimku.
  ODGOVOR: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne isključuje mogućnost ozakonjenja podruma. Osnovni uvjeti su da je građevina koja se želi legalizirati završena do najmanje jedne etaže, a podrum jest etaža, da je vidljiv na ortofoto snimku od 21.6.2011. ili nekom ranijem snimku odnosno karti Državne geodetske uprave. Podrum zasigurno mora imati pristup i on bi morao biti vidljiv na orto foto snimci. Postavlja se pitanje zašto se podrum ne vidi na snimci te jeste li se Vi sami uvjerili da se ne vidi. 
 
Poljoprivredni objekt izgrađen je izvan građevinskog područja naselja na vodozaštitnom području III zone zaštite. Da li je moguća njegova legalizacija i uz koje uvjete? Napominjem kako je i izgrađeni dio susjednog naselja obuhvaćen III zonom zaštite.
  ODGOVOR: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 u članku 6. propisuje da ozakonjenje nije moguće u području posebne zaštite voda u zoni sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema posebnim propisima zabranjeno građenje. Znači u zonama zaštite voda u kojima je moguća gradnja moguće je i ozakonjenje. Uvjete za gradnju odnosno legalizaciju daju Hrvatske vode.
 
Je li moguće i ako jest kakav je postupak legalizacije drvene kuće?
  ODGOVOR: Drvo je legitiman građevinski materija. Drvena se kuća može ozakoniti prema uvjetima propisanim Zakonom. Od mogućnosti ozakonjenja isključena je baraka, koja ne mora biti nužno drvena a definicija pojma barake te s tim u vezi razlikovanje barake i drvene kuće cijeni se sukladno pravilima struke.
 
Treba li posebno legalizirati dozidani dio na drvenu kuću?
  ODGOVOR: Materijal kojim je dogradnja izvršena nije od utjecaja. Bespravna dogradnja odnosno nadogradnja ozakonjuje se neovisno o materijalu kojim je izvedena.
 
Može li se provesti postupak legalizacije objekata na čestici iako nije čestica uvedena kao građevinska već se vodi kao oranica?
  ODGOVOR: Može. Legalizacija je moguća i unutar i izvan građevinskog područja. Člankom 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisani su slučajevima koji isključuju mogućnost legalizacije. Onemogućena je odnosno ograničena mogućnost legalizacije unutar nacionalnog parka i parka prirode, unutar prometnih koridora itd.
 
Imam stan na gornjem katu zgrade kojem pripada spremište na tavanu. Isti sam pretvorio u stambeni prostor. Mogu li taj prostor legalizirati u stambeni prostor? Trebam li za to potvrdu svih stanara?
  ODGOVOR: Legalizacija namjene provodi se kao i svaka druga legalizacija. Dokumentacija koja se prilaže zahtjevu ovisi o ukupnoj veličini zgrade. Ona se detaljnije bavi funkcionalnom jedinicom koja se legalizira s osnovnom naznakom legalnih dijelova zgrade. Naknada se plaća za dio koji se legalizira. Suglasnost ostalih stanara nije potrebna. Ovdje je važno napomenuti da rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava. Pitanje vlasništva rješava se u posebnim postupcima.
 
Može li se legalizirati građevina koja nema izgrađenu prvu ploču odnosno krov? Ima samo temelje I zidove.
  ODGOVOR: Građevina koja do 21. lipnja 2012. godine ima izvedene temelje sa zidovima, a nema strop, tzv. prvu ploču  ne može ozakoniti sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Članak 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) propisuje da na digitalnoj ortofoto karti  Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011., trebaju biti vidljivi tj. izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.
 
Što je to lokacijska dozvola kojom se odobrava građenje?
  ODGOVOR: U ranijim zakonima koji su uređivali područje građenja bilo je propisano da za neke građevine nije potrebno pribavljati građevinsku dozvolu nego da se one mogu graditi temeljem lokacijske dozvole. Tako je na primjer Zakon o gradnji NN 52/99 propisivao da se npr. pomoćna građevina (garaža, spremište, drvarnica i sl.) razvijene građevinske (bruto) površine do 50 m2 i visine sljemena do 4 m, koja se gradi na građevnoj čestici stambene zgrade ili obiteljske kuće za koju je izdana građevna dozvola  može graditi temeljem lokacijske dozvole. 
 
Može li se ozakoniti vikendica (35 m2) izgrađena na poljoprivrednom zemljištu koje graniči sa građevinskim (na kojem su izgrađene kuće)?
  ODGOVOR: Ozakoniti se mogu i građevine građene izvan građevinskog područja pa i na poljoprivrednom zemljištu. Bitno je utvrditi jesu li ispunjeni svi uvjeti propisani člankom 6 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN86/12.
 
Na koji se način, a sukladno odredbama čl. 3 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12), kategorizira i tretira izgrađeni bazen uz postojeću obiteljsku kuću (zgrada posjeduje uporabnu dozvolu). Naime, isti neposredno služi za uporabu postojeće zgrade, ali je dvojbeno da li se u ovakvom slučaju bazen do 50 m2 tlocrtne površine tretira po čl. 14 Zakona, pa je samim tim određeno i koja se dokumentacija prilaže zahtjevu za izdavanje rješenja ili se isti tretira kao jednostavna zgrada (bez obzira da li je vodene površine do ili iznad 50 m2)? I da li se na drugačiji način tretiraju izgrađeni bazeni u funkciji postojeće zgrade iznad 50 m2?
  ODGOVOR: Bazen se ne može ozakoniti ni kao pomoćna ni kao jednostavna zgrada. Bazen se u smislu članka 3 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 ozakonjuje zajedno sa zgradom ili u posebnom postupku ako je zgrada zakonita. U konkretnom je slučaju uz zahtjev za ozakonjenje bazena potrebno priložiti dokaz o legalnosti osnovne zgrade.
 
Kuća je izgrađena prije veljače 1968. godine, ali je renovirana 1973. i za to postoji građevinska dozvola, ali u svojim evidencijama ne pronalazim uporabnu dozvolu. Možete li me uputiti kako postupiti u ovoj situaciji, a da bih se uvjerila da je građevina potpuno legalna?
  ODGOVOR: Članak 331. Zakona o prostornom uređenju i gradnji propisuje da se za izgrađenu građevinu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. ne izdaje uporabna dozvola. Ta se građevina upisuje u katastarski operat ako je uz zahtjev priložena pravomoćna građevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije.
 
Dozvola je za 5 apartmana + spremište koje se nalazi u potkrovlju. Mogu li legalizirati temeljom izvedenog projekta spremište u potkrovlju u apartman?
  ODGOVOR: U konkretnom slučaju radi se o legalizaciji promjene namjene. Prilikom legalizacije prilaže se dokumentacija koja je propisana Zakonom a ona ovisi o ukupnoj površini zgrade. Zahtjevu se prilaže 3 primjerka snimke izvedenog stanja ako je građevina do 400 m2 ili 3 primjerka arhitektonske snimke ako je građevina veća od 400 m2 te uvjerenje o mehaničkoj otpornosti. U snimkama nije potrebno detaljno prikazivati dio koji je rađen prema dozvoli, on se treba samo naznačiti. Detaljno se prikazuje dio koji se ozakonjuje. Zahtjevu se prilažu i 3 kopije katastarskog plana ako je građevina evidentirana u Katastru, a ako nije prilažu se 3 primjerka geodetske snimke. Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru plaća se za dio koji je promijenio namjenu.
 
Je li potrebno legalizirati zidano stubište, prislonjeno uz kuću, a koje služi kao poseban ulaz u potkrovlje kuće? Kuća je ukupne količine cca 190 m2, s građevinskom dozvolom; stubište je cca 10m2.
  ODGOVOR: Treba legalizirati sve dogradnje, nadogradnje i rekonstrukcije koje nisu u skladu sa dozvolom pa tako i naknadno izgrađeno stubište. Dokumentacija koju će se trebati priložiti zahtjevu za legalizaciju ovisi o veličini cijele građevine, zakonitog i nezakonitog dijela. 
 
Kako mogu znati da mi je kuća legalna? Što se smatra dokazom da je zgrada postojeća, zakonita odnosno legalna?
  ODGOVOR: Dokazom da je zgrada postojeća odnosno zakonita smatraju se svi akti izdani za građenje, uporabu ili ozakonjenje to jest 'Iegalizaciju' zgrade izdani na temelju trenutno ili ranije važećih zakona kojima se uređuje upravno područje gradnje te akti i dokumenti propisani Zakonom o prostornom uređenju i gradnji kojima se nezakonito izgrađena zgrada izjednačava sa postojećom, zakonito izgrađenom zgradom. To su posebice:
a) Akti za građenje: građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta, rješenje za građenje, građevna dozvola, lokacijska dozvola kojom se dozvoljava građenje, građevna dozvola za jednostavne građevine, rješenje o uvjetima uređenja prostora, rješenje kojim se odobrava građenje;
b) Akti za uporabu: uporabna dozvola, završno izvješće nadzornog inženjera, uvjerenje za uporabu, potvrda upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu, dozvola za upotrebu;
c) Akti za ozakonjenje (legalizaciju): rješenje o izvedenom stanju (izdano na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, rješenje o izvedenom stanju (izdano na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji), potvrda izvedenog stanja;
d) Akti i dokumenti kojima se nezakonito izgrađena zgrada izjednačava sa zakonito izgrađenom zgradom: Uvjerenje katastarskog ureda, odnosno Središnjeg ureda Državne geodetske uprave iz članka 330. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968.; Uvjerenje upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva iz članka 330. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968.; Dokumenti iz članka 332. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (projekt prema kojemu je građena ili snimka postojećeg stanja građevine, preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situaciju) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo); Dokumenti iz članka 332. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (potvrda da je građevinska dozvola iii drugi odgovarajući akt uništen ili da je nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja, snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici); Dokumenti iz članka 332. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (snimka postojećeg stanja, preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i dokaz da je građevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o područjima posebne državne skrbi).
 
Gdje bih mogla saznati je li za objekt izdana građevinska dozvola?
  ODGOVOR: U upravnom odjelu županije odnosno grada nadležnom za prostorno uređenje i gradnju. Adrese upravnih odjela naći ćete na ovoj web stranici: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5882.
 
Zanima me da li i kako mogu saznati da li se građevina površine 40ak m2 koja se nalazi na k.č. xxx u katastarskoj općini Poreč može ozakoniti, to jest da li se uklapa u prostorni plan odnosno je li dopuštena njena legalizacija protivno prostornom planu? Ukoliko Vi ne raspolažete takovom informacijom, molim Vas da me uputite kome da se obratim prije nego li zatražim izradu projektne dokumentacije.
  ODGOVOR: Prostorne planove donose općinska odnosno gradska vijeća. Sve podatke o prostornim planovima treba zatražiti od lokalne samouprave. Grad Poreč ima službenu web stranicu http://www.porec.hr na kojoj se nalazi i rubrika „Gradnja u Poreču“ na kojoj su objavljeni važeći prostorni planovi. Velika većina gradova i općina ima objavljene važeće prostorne planove na svojim službenim web stranicama. 
 
Da li je potrebno izvršiti proces legalizacije za kuću, koju sam naslijedio od svojih predaka ako je kuća sagrađena početkom 18. stoljeća i ne posjedujem nikakvu građevinsku niti uporabnu dokumentaciju, a kuću su u kontinuitetu koristili moji preci, kao što je koristi danas i moja obitelj?
  ODGOVOR: Građevina građena do 15.2.1968. na kojoj nije bilo dogradnje, nadogradnje odnosno rekonstrukcije nakon tog datuma ne treba se legalizirati. Potrebno je imati dokaz tj. dokument koji potvrđuje da je građevina građena odnosno evidentirana u službenoj evidenciji, npr. katastru, do tog datuma.
 
Kuća je građena prije 15.2.1968. Na koji se način dokazuje ta činjenica? Treba li ju legalizirati?
 

ODGOVOR: Građevine građene prije 15.2.1968. smatraju se zakonito izgrađenima i ne podliježu postupku ozakonjenja. Naravno ukoliko na njima nakon tog datuma nisu vršene dogradnje, nadogradnje ili rekonstrukcije bez zakonom propisanog  odobrenja. Zakon o prostornom uređenju i gradnji u članku 330. propisuje način pribavljanja uvjerenja da je građevina izgrađena prije tog datuma.

Članak 330.
(1) Građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnoga upravnog tijela.
(2) O vremenu evidentiranja građevine iz stavka 1. ovoga članka uvjerenje izdaju katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave na temelju podataka s kojima raspolažu (katastarski operat, katastarski plan, posjedovni list, Hrvatska osnovna karta, snimke iz zraka) koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine.
(3) Ako katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave ne raspolažu podacima na temelju kojih se može izdati uvjerenje iz stavka 2. ovoga članka, uvjerenje o vremenu građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka izdaje nadležno upravno tijelo.
(4) Sastavni dio uvjerenja iz stavka 3. ovoga članka je snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici koji je podnositelj zahtjeva dužan priložiti uz zahtjev za izdavanje toga uvjerenja.
(5) Za građevinu iz stavka 1. ovoga članka ne izdaje se uporabna dozvola.
(6) Građevina iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priloženo uvjerenje iz stavka 2. odnosno 3. ovoga članka.
(7) Stavak 3. ovoga članka ne odnosi se na utvrđivanje vremena građenja građevine u postupku kojeg provodi građevinska inspekcija.
 

Kako se ozakonjuje zgrada izgrađena do 15. veljače 1968. bez akta za građenje koja je nakon tog datuma rekonstruirana bez akta za građenje?
  ODGOVOR: U konkretnom slučaju ne može se izdati uvjerenje upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva iz članka 330. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968. jer je njen sadašnji izgled nastao kasnijeg datuma. U takvom slučaju dio zgrade izgrađen do 15. veljače 1968. utvrđuje se u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju te isti, kao i u slučaju ozakonjenja drugih nezakonitih rekonstrukcija, mora bit jasno prikazan na arhitektonskoj snimci, odnosno na snimci izvedenog stanja. Opisani način dokazivanja zakonitosti zgrade jednak je za sve zgrade, bez obzira da Ii u zemljišnim knjigama postoji zabilježba da građevinska i/ili uporabna dozvola nije priložena ili ta zabilježba ne postoji.
 
Je li potrebno legalizirati i kuće koje se nalaze na selu?
  ODGOVOR: Zakon propisuje da je za gradnju potrebno imati odobrenje neovisno gradi li se kuća na selu ili u gradu. Komunalni je doprinos za ruralna područja u pravilu niži pa je u tom slučaju i legalizacija povoljnija.
 
Treba li legalizirati pomoćnu zgradu koja je napravljena od drveta,a nalazi se uz glavnu zgradu koja ima sve potrebne dokumente?
  ODGOVOR: Za gradnju zatvorene građevine namijenjene smještaju ljudi, stoke ili stvari u pravilu se treba pribaviti odobrenje, ako  Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima  Narodne novine 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12 nije drugačije određeno. Ako je zgrada građena bez propisanog odobrenje onda se treba i legalizirati bez obzira na materijal od kojeg je rađena.  
 
Može li se legalizirati pokretna kućica od 24m2 postavljena na betonske temelje?
  ODGOVOR: Ne može. Članak 6 stavak 33 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisuje da se ne može ozakoniti nezakonito izgrađena zgrada ako je izgrađena kao sklop trajno povezan s tlom (kamp-kućica, kontejner i sl.), odnosno na način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja (baraka i sl.).
 
Jedan dio kuće se nalazi na putu koji je u vlasništvu Općine Vir. Mogu li legalizirati kuću bez obzira na to ili nešto drugo poduzeti?
  ODGOVOR: Predlažemo da se s ovim pitanjem obratite Općini Vir i upravnom odjelu Zadarske županije nadležnom za provođenje postupka legalizacije. Načelno možemo reći da članak 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisuje da se nezakonita zgrada ne može legalizirati ako se nalazi na površina koja je prostornim planom planirana kao prometna površina. Iznimka mogu biti jedino građevine za koje javnopravno tijelo nadležno za upravljanje prometnom površinom izda potvrdu da je građevina koja se legalizira izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja akata za gradnju.
 
Može li se ozakoniti kuća unutar „zaštićenog pojasa trase budućeg kanala Dunav-Sava“?
  ODGOVOR: Može jedino uz uvjet da javnopravno tijelo nadležno za upravljanje Kanalom izda potvrdu da je kuća koja se želi legalizirati izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo daje. Predlažemo stoga da se prvo obratite lokalnom upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju te provjerite jeste li doista u koridoru Kanala. Nakon što utvrdite da jeste obratite se tijelu nadležnom za upravljanje budućim Kanalom.
 
Što je s objektima koji su obnavljani nakon Domovinskog rata od strane države? Da li su ti objekti legalni ili i njih treba legalizirati?
  ODGOVOR: Građevina izgrađena, rekonstruirana ili sanirana u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i projekata Ministarstva kulture smatra se izgrađenom, odnosno rekonstruiranom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako njezin vlasnik posjeduje:
• projekt prema kojemu je građena ili snimku postojećeg stanja građevine,
• presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situaciju) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici,
• dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo).
 
Treba li legalizirati nadstrešnicu?
  ODGOVOR: Odgovor na ovo pitanje ovisi o veličini, konstrukciji, namjeni nadstrešnici itd. Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima Narodne novine 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12 kojeg je moguće pročitati na web stranici Ministarstva http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=3715 propisuje koje se građevine odnosno radovi mogu izvoditi bez odobrenja te s toga za takve građevine nije potrebna ni legalizacija. Tako na primjer premo tom Pravilinu za gradnju nadstrešnice za sklanjanje stoke s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez obzira na kvadraturu nije potrebno odobrenje. Za nadstrešnice za koje Pravilnikom nije navedeno da se grade bez odobrenja potrebno je provesti postupak legalizacije. 
 
Kojim se kriterijima vodimo u razlikovanju montažne kuće koja se može ozakoniti, od barake koja se ne može ozakoniti (članka 6. stavak 3. al 2.)? Što se smatra barakom? Je li to montažna kuća, kuća namijenjena stanovanju koja je tipska industrijski proizvod određenog proizvođača (Marles, Krivaja i dr.)
  ODGOVOR: Definicija pojma barake te s tim u vezi razlikovanje barake i montažne kuće cijeni se sukladno pravilima struke. Montažna kuća ne smatra se barakom.
 
Što je nezakonita rekonstrukcija?
  ODGOVOR: Nezakonita je rekonstrukcija izvođenje bez odobrenja svakog građevinskog i drugog zahvata kojim se utječe na bitne zahtjeve za građevinu bilo da se time legalna odnosno postojeća zgrada dograđuje, nadograđuje, uklanjaju se vanjski dijelovi građevine, mijenja se namjena ili tehnološki proces i sl.
 
U zgradi građenoj prije 15.2.1968. želim legalizirati stan koji sam uredila na tavanu. Na tavanu je više stanova. Mogu li podnijeti zahtjev samo za svoj stan ili se mora podnijeti zahtjev za cijeli tavan?
  ODGOVOR: Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju može se podnijeti za sve nezakonite rekonstrukcije ili za svaku funkcionalnu jedinicu posebno.
 
U kojim je slučajevima potrebna legalizacija bespravno zatvorene lođe odnosno balkona?
  ODGOVOR: Lođa odnosno balkon koji je ostakljen ili na neki drugi način zatvoren a da je pri tome zadržao funkciju balkona odnosno lođe ne ozakonjuje se.  Navedeni čin može biti u suprotnosti s konzervatorskim pravilima u slučaju da je zgrada pod zaštitom a može izazvati i spor radi zaštite autorskih prava projektanta fasade što se može procesuirati primjenom zakona koji reguliraju navedena dva područja. Lođa odnosno balkon koji su zatvaranjem izgubili prvobitnu funkciju, na kojima je djelomično ili u potpunosti uklonjen zid zgrade i izvršeni drugi zahvati radi promjene namjene podliježu obvezi ozakonjenja.
 
Može li se podnijeti zahtjev za ozakonjenje jednog nezakonito zatvorenog balkona odnosno lođe ako ih je na zgradi više nezakonito zatvorenih ili se mora podnijeti zahtjev za sve nezakonito zatvorene lođe odnosno balkone?
  ODGOVOR: Moguće je i jedno i drugo. U konkretnom se slučaju stan tretira kao funkcionalna jedinica te je stoga moguće podnijeti zahtjev za legalizaciju bespravne rekonstrukcije jedne funkcionalne jedinice.
 
Kako i gdje mogu saznati da li je lođa na mom stanu bila projektirana kao zatvorena ili su bivši vlasnici samoinicijativno zatvorili lođu?
  ODGOVOR: U projektnoj dokumentaciji koja je sastavni dio akta za gradnja. Ako nemate ni odobrenje ni projektnu dokumentaciji obratite se upravnom tijelu nadležnom za izdavanje akta za gradnju na području na kojem se građevina nalazi.
 
Treba li i mogu li legalizirati stari drveni ambar star stotinjak godina koji sam naslijedio nakon prodaje djedove kuće i iz sentimentalnih razloga preselio u svoje dvorište nakon 21.06.2011. Smatram da se uklapa u plan prostornog uređenja, budući da se nalazi na kraju moje građevinske čestice, a odmaknut je 1m od međe s susjedom.
  ODGOVOR: Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima Narodne novine 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12 propisano je za koje građevine i radove se ne izdaju odobrenja za gradnju. Za sve ostale potrebno je pribaviti odobrenje. Građevine građene nakon 21.6.2011. ne mogu se ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgrada. Za građevinu građenu u skladu s prostornim planom nakon 21.6.2011. može se temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji izdati odgovorajući akt. Predlažemo da se za detaljne informacije obratite upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju na područu na kojem se građevina nalazi. Adrese upravnih odjela objavljene su na: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5882.
 
Može li objekt koji je nedavno izgrađen dobiti rješenje o uvjetima građenja. Nalazi se unutar granica građevinskog područja i nije snimljen na Dof 5/2011.
  ODGOVOR: Može ako je u skladu s prostornim planom općine odnosno grada na području kojeg se nalazi. Nije dakle dovoljno da bude unutar građevinskog područja. On mora biti u skladu sa svim uvjetima propisanim prostornim planom što se tiče broja etaža, izgrađenosti čestice, udaljenosti od susjednih parcela, namjene itd.
 
Kako legalizirati zgradu sagrađenu nakon 21.6.2011. Zgrada se uklapa u odredbe važećeg prostornog plana?
  ODGOVOR: Za zgradu sagrađenu u skladu s odredbama važećeg prostornog plana može se izdati odgovarajuća dokumentacija za gradnju temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Odobrenje koje će se izdati i dokumentacija koju se treba priložiti ovise o karakteru građevine, prije svega njenoj veličini i složenosti.
 
Što se smatra završenom zgradom? Prve dvije etaža potpuno su završene a potkrovlje još nije. Može li se stan u potkrovlju završiti u okviru ozakonjenih gabarita te staviti fasada?
  ODGOVOR: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama definirana završenu zgradu, odnosno završeni dio zgrade kao zgradu, odnosno njezin dio na kojoj su izvedeni svi građevinski i drugi radovi (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) sa ili bez izvedene fasade. Isti Zakon nadalje definira da se nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može bez lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. Za završetak zgrade, odnosno dijela zgrade druge namjene potrebno je u skladu s posebnim zakonom ishoditi rješenje o uvjetima građenja, odnosno lokacijsku dozvolu.
 
Imam kamenu kuću staru više od sto godina, imala je prizemlje i kat. Obnovio sam krov i usput napravio polukat cca 22,5m2. Trebam li to legalizirati i što bi sve bi trebalo učinit i platiti?
  ODGOVOR: Nelegalnu dogradnju treba legalizirati. Trebat ćete predati zahtjev za legalizaciju upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju uz svu potrebnu dokumentaciju. Zgrade su svrstane u 4 kategorije ovisno o veličini. Prema tome u koju kategoriju zgrada pripada propisana je i dokumentacija. Na web stranici Ministarstva: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=12960 navedene su kategorije građevina i potrebna dokumentacija. U bruto površinu građevine uračunava se i legalni i nelegalni dio. U Vašem konkretnom slučaju zbrajaju se površine prizemlja i kata koje su legalne i površina nelegalnog polukata. Naknadu za zadržavanje zgrade u prostoru kao i komunalni i vodni doprinos plaćate samo za nelegalni dio.
 
Kako legalizirati potporne zidove na parceli za koje je izdano Rješenje za rušenje, a ne služe neposredno za uporabu zgrade?
  ODGOVOR: Potporni zidovi nisu zgrade, pa se na njih Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne odnosi. Iznimka je prpisana člankom 3 koji u stavku 3. izričito kaže da se  “Silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid i druga građevina koja neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade ili odvijanje tehnološkog procesa u zgradi smatra  njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom, odnosno sukladno ovom Zakonu.”
 
Zanima me na koji način se ozakonjuje ogradni zid visine cca 2,00m?
  ODGOVOR: Zid se, budući da nije zgrada, može ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama jedino u smislu članka 3 koji propisuje da se silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid i druga građevina koja neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade smatra njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom. Za ozakonjenje zida koji služi nezakonitoj zgradi zid se evidentira u dokumentaciji koja se prilaže za ozakonjenje zgrade a za ozakonjenje zida koji služi postojećoj tj legalnoj zgradi zahtjevu se jedino prilaže dokaz da je zgrada legalna. Ukoliko ogradni zid nije u službi zgrade a u skladu je sa odredbama važećeg prostornog plana za njega se provodi postupak temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji. O mogućnosti ozakonjenja podatke je potrebno potražiti u upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju. Adrese je moguće naći na ovoj web stranici: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5882.
 
Pod kojim se uvjetima može legalizirati kuća izgrađena na međi?  
Molim Vas da mi razjasnite pojam susjedne čestice planirane za građenje. Naime konkretna zgrada, koju je potrebno legalizirati, se nalazi na međi sa drugom građevnom česticom na kojoj se također nalazi nezakonita zgrada. Da li se u takvom slučaju (ako se na susjednoj čestici već nalazi zgrada) smatra da je susjedna čestica planirana za građenje?
  ODGOVOR: nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako je izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu. Međutim, u navedenom slučaju ozakonjenje je ipak moguće, ako se otvor zatvori, odnosno istak ukloni. Ozakonjenje je moguće i u slučaju ako susjedno zemljište nije planirano za građenje zgrade (primjerice planirano je za gradnju ceste ili druge javne površine, uređenje zelenih površina, nije u građevinskom području i sl.) ili ako je na susjednoj građevnoj čestici već izgrađena zgrada koja nije prislonjena na istu među.
 Pitanje utvrđivanja položaja nezakonito izgrađene zgrade u odnosu na među i utvrđenja ima Ii ista otvor na pročelju koji je na međi ili istak koji prelazi na drugu građevnu cesticu u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju, predmetnim je zakonom uređeno ovisno o tome je Ii uz zahtjev za donošenje toga rješenja priložen geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade ili kopija katastarskog plana. U slučaju u kojem je uz zahtjev priložen geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, smještaj te zgrade utvrđuje se u odnosu na međe zemljišta koje su na toj snimci označene, a koje predstavljaju međe u naravi i međe evidentirane na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011) koja, prema propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina, predstavlja službenu evidenciju Državne geodetske uprave. U slučaju, pak, u kojem je uz zahtjev priložena kopija katastarskog plana, a koja se prilaže samo u onim slučajevima ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu, položaj te zgrade utvrđuje se sukladno toj kopiji.
 
U postupcima u kojima je izdano rješenje za zadržavanje u prostoru objekata i plaćena naknada prema odredbama Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje („Narodne novine“, 33/92), a nije ishođena građevna dozvola u roku od 5 godina sukladno navedenom Zakonu, da li je potrebno ponovno provesti postupak ozakonjenja i da li je stranka dužna platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru?
  ODGOVOR: U slučaju kojeg navodite radi se o nezakonito izgrađenoj zgradi jer za istu nije ishođena građevinska dozvola te je navedenu zgradu potrebno ozakoniti i platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.
 
Sagradio sam objekt od 52 m kvadratna koji se nalazi na orto snimci. Zbog propuštanja terase na tu sam građevinu stavio krov nakon 21.06.2011. Arhitekti mi kažu da moram skinuti krov pa ga poslije staviti. Moje je pitanje,zar stvarno moram skinit krov kako bi legalizirao objekt da bi ga opet morao staviti ili postoji neki zakonski način da legaliziram taj objekt skupa sa krovom?
  ODGOVOR: Ne morate skidati krov radi legalizacije. Članak 34. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisuje da se nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može bez lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. Za završetak zgrade, odnosno dijela zgrade druge namjene potrebno je u skladu s posebnim zakonom ishoditi rješenje o uvjetima građenja, odnosno lokacijsku dozvolu. Prema tome krov odnosno fasada izvedeni nakon orto foto snimka nisu prepreka legalizaciji.
 
Ako je glavni objekt srušen, da li se može vratiti u prvobitno stanje jer postoji na starim Geofotovim snimkama ucrtan, imamo ulicu i kućni broj, uknjiženi smo u Gruntovnicu.
  ODGOVOR: Ozakoniti se može samo nezakonito izgrađena zgrada, a ne i ona koja je nezakonito izgrađena pa uklonjena, tj. koja više u naravi ne postoji.
 
Ako je glavni objekt srušen, da li se može legalizirati pomoćni objekt veličine 19 kvadrata?
  ODGOVOR: Zgrada veličine 19 kvadrata može se ozakoniti ako ispunjavanja zakonske uvjete. Ako uz tu zgradu nema glavne zgrade tada se ne može ozakoniti kao pomoćna zgrada nego u kategoriji jednostavnih zgrada.
 
   
Ispiši stranicu