Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

Stručni ispit i stručno usavršavanje

  1. Jesu li izjednačeni majstorski ispit za osobe koje obavljaju majstorska zvanja i stručni ispit za sudionika u gradnji srednje stručne spreme, koji se polaže temeljem Pravilnika o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornog uređenja („Narodne novine“ broj 129/15)?
    Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nije utvrdilo da je majstorski ispit za osobe koje obavljaju majstorska zvanja izjednačen sa stručnim ispitom za sudionika u gradnji srednje stručne spreme već da su propisima kojima se uređuje obrt utvrđeni uvjeti za obavljanje majstorskih zvanja kao i stupanj te vrsta stručne spreme potrebne za polaganje majstorskog ispita.

    Skrećemo pozornost da osoba s majstorskim ispitom može obavljati samo majstorsko zvanje za koje ima položen majstorski ispit (npr. za zidara ili vodoinstalatera ili tesara ili krovopokrivača…), a to je uže područje u odnosu na poslove koje obavlja voditelj manje složenih radova iz članka 28. stavka 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15) i za koje poslove se može imenovati osoba koja je završila srednju školu po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) i ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.

    Slijedom navedenog, voditelj manje složenih radova iz članka 28. stavka 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15) može voditi sve manje složene radove unutar zadaća svoje struke te se njegove kompetencije znatno razlikuju od kompetencija osoba s majstorskim ispitom.
     
  2. Stručno usavršavanje – tko ga provodi i je li obvezno?
    Stupanjem na snagu Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15 – dalje u tekstu: Zakon) uveden je novi koncept organizacije stručnog usavršavanja osoba koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja, poslove projektiranja, kontrole projekata, nostrifikacije, stručnog nadzora građenja, voditelja građenja, voditelja radova, poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja, odnosno izrade elaborata za potrebe projekata, te osoba koje sudjeluju u radnjama ocjenjivanja sukladnosti i izdavanja certifikata sukladnosti građevnih proizvoda. Zakonom se uvodi fakultativno dobrovoljno strukovno usavršavanje, a mogu ga organizirati i provoditi Komore te strukovne organizacije, sveučilišta, veleučilišta i druge pravne osobe.

    Zakonom je propisano da program, uvjete i način provođenja te praćenja stručnog usavršavanja svojih članova Komora propisuje općim aktom, koji se donosi uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Komora vodi evidencije stručnog usavršavanja svojih članova i izdaje potvrde, odnosno certifikate o završenom stručnom usavršavanju i osposobljavanju.

    Ostalim strukovnim organizacijama, sveučilištima, veleučilištima te drugim pravnim osobama u skladu sa odredbama Zakona ostavljeno je da samostalno utvrđuju programe stručnog usavršavanja, načine njegovog provođenja, te izdavanja odgovarajućih potvrda.

    Intencija je zakonodavca bila da se osobama koje obavljaju stručne poslove u prostornom uređenju i gradnji omogući u mjeri u kojoj one to žele nastavak stručnog usavršavanja koje obuhvaća različite oblike usavršavanja stjecanjem i unapređenjem stručnih znanja, a na organizacijama koje su ovlaštene provoditi strukovno obrazovanje je da kvalitetom svojih programa i predavača motiviraju što veći broj pripadnika određene struke za usavršavanje i unapređivanje svojih znanja.
     
  3. Što su temeljna i napredna izobrazba?
    Člankom 40. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisano je da Komore u okviru trajnog stručnog usavršavanja organiziraju temeljnu i naprednu izobrazbu za poslove u okviru strukovnog područja za koje su osnovane. Temeljna izobrazba obuhvaća interdisciplinarna i druga znanja i vještine nužne za uspješno obavljanje stručnih poslova i poslovanje osoba koje rade poslove iz djelokruga Komore, a  napredna izobrazba obuhvaća napredna i/ili specijalizirana znanja i vještine za obavljanje stručnih poslova osoba koje rade poslove iz djelokruga Komore.
     
  4. Uvjeti za polaganje stručnog ispita
    Člankom 11. Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva („Narodne novine“ broj 129/15), u daljnjem tekstu Pravilnik, propisano je da pravo na polaganje stručnog ispita obveznik polaganja stječe nakon što je, po završenom školovanju i stjecanju stručne spreme, odnosno završenom studiju i stjecanju stručnog, odnosno akademskog naziva odgovarajuće struke, propisane ovim Pravilnikom, stekao dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima, a člankom 12. stavkom 2. Pravilnika da se u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima uračunava i vrijeme koje je kandidat proveo na radu na temelju ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Napominjemo kako se radno iskustvo stečeno na ovakav način može priznati kao radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u struci ukoliko je poslodavac: tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba,  Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada ili osoba koja udovoljava uvjetima iz Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ br. 78/15) propisanima za obavljanje stručnih poslova iz članaka 3. tog Zakona.


    Člankom 12. stavkom 1. Pravilnika propisano da su odgovarajući poslovi u struci stručni poslovi prostornog uređenja, poslovi projektiranja, poslovi stručnog nadzora građenja, poslovi vođenja građenja, poslovi ispitivanja i prethodnih istraživanja, poslovi vezani za ocjenjivanje i provjeru svojstava građevnih proizvoda, odnosno uporabljivost građevnih proizvoda i građevine te poslovi izdavanja dozvola i drugih akata iz djelokruga prostornog uređenja i gradnje, inspekcijski poslovi, poslovi na izradi zakonodavstva i drugih propisa, kao i ostali stručni, normativni i analitički poslovi prostornog uređenja i graditeljstva koji se obavljaju u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba te Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Nadalje, člankom 13. Pravilnika propisano je da kandidat arhitektonske struke ima pravo polaganja stručnog ispita za obavljanje poslova prostornog uređenja, poslova sudionika u gradnji, za poslove izdavanja dozvola i drugih akata iz djelokruga prostornog uređenja i gradnje, inspekcijske poslove, poslove na izradi zakonodavstva, kao i ostale stručne, normativne i analitičke poslove prostornoga uređenja i graditeljstva koji se obavljaju u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba ili pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti, u okviru ispitnog programa za obavljanje upravnih poslova prostornog uređenja i gradnje. Sukladno tome, stečeno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u struci i drugim odgovarajućim poslovima, pri čemu se to odnosi i na radno iskustvo stečeno tijekom stručnog osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, mora odgovarati području struke iz kojeg osoba polaže stručni ispit. 

  5. Priznaje li se osobama koje su sklopile ugovor o stručnom osposobljavanju, za rad bez zasnivanja radnog odnosa, suradnja na obavljanju poslova voditelja građenja/voditelja radova kao radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u struci temeljem kojeg se stječe pravo na polaganje stručnog ispita?
    Odredbom članka 11. Pravilnika o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornog uređenja („Narodne novine“ broj 129/15 – dalje u tekstu: Pravilnik), propisani su uvjeti za stjecanje prava na polaganje stručnog ispita: završeno odgovarajuće obrazovanje i dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima. Pri tome se pod odgovarajućim poslovima u struci podrazumijevaju stručni poslovi iz članka 12. stavka 1. Pravilnika, među kojima se navode i poslovi vođenja građenja (odnosno poslovi koje obavlja voditelj građenja i/ili voditelj radova).
    Stavkom 2. istoga članka propisano je da se pod radnim iskustvom na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima podrazumijeva i vrijeme koje je kandidat proveo na radu na temelju ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

    Slijedom navedenog, osobama koje su sklopile ugovor o stručnom osposobljavanju, za rad bez zasnivanja radnog odnosa, se stručno iskustvo na obavljanju poslova vođenja građenja priznaje kao potrebno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u struci za ostvarivanje prava na polaganje stručnog ispita za obavljanje poslova vođenja građenja u okviru ispitnog programa za obavljanje poslova sudionika u gradnji.

  6. Kako se dokazuje radno iskustvo u struci za ostvarivanje prava na polaganje stručnog ispita iz strukovnog područja arhitekture?
    Prema članku 23. stavku 2. Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva („Narodne novine“ broj 129/15), dokazi o stečenom radnom stručnom iskustvu su: originalna potvrda (o stečenom radnom iskustvu) poslodavca kod kojega je kandidat stekao radno iskustvo, odnosno druga isprava poslodavca (npr. rješenje o rasporedu na radno mjesto i sl.) i potvrda o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, odnosno tijela nadležnog za mirovinsko osiguranje. Dokazima o stečenom radnom stručnom iskustvu smatra se i potvrda tijela, koje je sukladno posebnim Europskim programima pristupnika uputilo na stručnu praksu, o razdoblju provedenom na stručnoj praksi te o profesionalnim kompetencijama stečenim za vrijeme trajanja iste.
     
  7. Dokumentacija za prijavu polaganja stručnog ispita – dokaz radnog iskustva
    Pravilnikom o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornog uređenja („Narodne novine“ 129/15 - dalje u tekstu: Pravilnik), u članku 11. stavku 1. točki 2., propisani su uvjeti temeljem kojih se može pristupiti polaganju stručnog ispita za osobu koja je završila odgovarajući preddiplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili odgovarajući stručni studij kojim se stječe stručni naziv pristupnik ili prvostupnik (baccalaureus) inženjer te koja nakon završenog studija mora imati najmanje dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima.

    Kod prijave za polaganje stručnog ispita kandidat je dužan uz zahtjev priložiti, između ostalog, potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZZO), odnosno tijela nadležnog za mirovinsko osiguranje i mora priložiti originalnu potvrdu poslodavca kod kojega je kandidat stekao radno iskustvo, odnosno druga isprava poslodavca (npr. rješenje o rasporedu na radno mjesto, ugovor o radu i sl.) (članak 23. stavak 3. točka 2.). Navedeni dokumenti trebaju biti potpuno usklađeni.
    U rubrici o potrebnoj stručnoj spremi potvrde o evidenciji HZZO-a, mora stajati podatak o stručnoj spremi kandidata, temeljem koje se traži polagane ispita, a isti podatak mora biti razvidan iz potvrde poslodavca. Ukoliko tome nije tako, potrebno je izvršiti usklađenje, tj. ažurirati podatak u evidenciji HZZO-a.

  8. Priznaje li se privremeno zapošljavanje u trajanju izrade određenog projekta (autorski ugovor, ugovor o djelu, ugovor o tehničkoj suradnji među tvrtkama) kao odgovarajuće radno iskustvo u svrhu polaganja stručnog ispita?
    Zapošljavanje koje je regulirano ugovorom o tehničkoj suradnji i ostali oblici stjecanja radnog iskustva za koje je moguće utvrditi vremenski period proveden na odgovarajućim poslovima i za koje je moguće pribaviti tražene dokumente u smislu dokaza, smatraju se pravovaljani.
     
  9. Mora li poslodavac koji izdaje potvrdu o stečenom radnom iskustvu (u svrhu polaganja stručnog ispita) biti ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer ili je dovoljno da je tvrtka registrirana za poslove projektiranja?
    Sukladno odredbama članaka 19. i 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15), kojima je propisano da poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja može, između ostalih, obavljati pravna osoba registrirana za obavljanje tih poslova, koja u obavljanju tih poslova mora imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera (međutim nije propisano da odgovorna osoba tvrtke koja obavlja djelatnost projektiranja mora biti ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer).
     
  10. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu. Je li u slučaju prekida radnog odnosa uvjerenje još uvijek prijavljeno na dotadašnjeg poslodavca
    Uvjerenje o položenom stručnom ispitu izdaje se fizičkoj osobi koja je položila stručni ispit za određenu vrstu poslova, sukladno Pravilniku o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva („Narodne novine“ broj 129/15).

    Ako je osoba položila stručni ispit za obavljanje poslova sudionika u gradnji, na taj je način stekla pravo na koje prekid radnog odnosa kod poslodavca nema utjecaj.

  11. Stručni ispit položen do 1. listopada 2005. godine prije stupanja na snagu Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove graditeljstva („Narodne novine“ broj 82/05)
    Stručni ispit položen prije 1. listopada 2005. godine prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove graditeljstva („Narodne novine“ broj 82/05) polagao se prema ispitnom programu koji je u obuhvatu i sadržaju bio isti za sve obveznike polaganja stručnog ispita, te nije ovisio o struci i stručnoj spremi obveznika polaganja, odnosno razini visokog obrazovanja, a bio je propisan za osobe koje su obavljale poslove projektiranja, stručnog nadzora građenja i vođenja građenja u svojstvu odgovorne osobe, dakle, za obavljanje poslova sudionika u gradnji.

    Nadalje, člankom 54. Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva (Narodne novine broj 24/08., 141/09., 23/11., 129/11., 109/12., 2/14., 65/14., 136/14., 23/15.) bilo je propisano da osobe koje su do 1. listopada 2005. godine položile stručni ispit prema ranije važećim propisima za obavljanje određenih poslova u graditeljstvu, odnosno prostornom uređenju, nastavljaju obavljati poslove sudionika u gradnji, poslove ispitivanja i potvrđivanja sukladnosti u graditeljstvu, odnosno poslove prostornog uređenja, bez polaganja razlike ispitnih predmeta ispitnog programa propisane tim Pravilnikom. Navedena odredba bila je na snazi do 5. prosinca 2015. godine, kada je stupio na snagu Pravilnik o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja („Narodne novine“ broj 129/15). Člankom 3. stavkom 2. ovoga Pravilnika propisano je da osoba koja je položila stručni ispit za određenu vrstu poslova, strukovnog područja i stručne spreme, odnosno razine visokog obrazovanja u slučaju polaganja stručnog ispita za drugu vrstu poslova, strukovnog područja ili višu stručnu spremu, odnosno višu razinu visokog obrazovanja, polaže samo razliku ispitnih predmeta i ispitnog programa.

    Nastavno na navedeno, osobe koje su stručni ispit položile prije 1. listopada 2005. godine, imaju odgovarajući stručni ispit za obavljanje poslova sudionika u gradnji (obavljanje poslova projektiranja, stručnog nadzora građenja, vođenja građenja u svojstvu odgovorne osobe), odnosno, imaju odgovarajući stručni ispit za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata/inženjera, Imenik ovlaštenih voditelja građenja i Imenik ovlaštenih voditelja radova, pod uvjetom da su stručni ispit položile s propisanom razinom visokog obrazovanja potrebnom za upis u odgovarajući imenik Komore, prema odredbama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/15).

    U slučaju da je kandidat propisanu razinu visokog obrazovanja, potrebnu za upis u odgovarajući imenik Komore, stekao nakon polaganja stručnog ispita potrebno ga je uputiti na polaganje razlike stručnog ispita za višu razinu visokog obrazovanja.

      

 
Ispiši stranicu