O zgradama, građevinskoj bruto površini, katastarskim česticama i postupku

 
Pomoćna zgrada se nalazi u blizini osnovne zgrade ali ne i na istoj čestici. Između katastarske čestice na kojoj je osnovna zgrada i katastarske čestice na kojoj je pomoćna zgrada nalazi se katastarska čestica koja je u naravi put ili cesta. Referent osporava pravo ozakonjenja zgrade u kategoriji pomoćne i traži da se ozakoni kao jednostavna. Je li on u pravu?
ODGOVOR: Referent nije u pravu. Nije Zakonom propisano da osnovna i pomoćna zgrada moraju biti na istoj čestici. Uvjet je da je pomoćna zgrada u funkciji osnovne zgrade.
 
Kuća i dva objekta (objekat za životinje i objekat za sijeno), izgrađeni su prije 1968.godine. Na snimci digitalne ortofoto karte i katastarskom planu označena su samo dva objekta. Zbog čega nije označen i treći objekt?
  ODGOVOR: Razlozi mogu biti razni. Potrebno je provjeriti u Katastru.
 
Kuća ima građevinsku dozvolu s kraja sedamdesetih i koja je izgrađena u skladu sa dozvolom, ali samo prizemlje. Kat koji je planiran ispod kose ploče nikad nije izveden i zbog toga kuća nije dobila uporabnu dozvolu. Je li prizemni dio kuće (izveden prema dozvoli) legalan te može li vlasnik jednog dana prijaviti nastavak gradnje i objekt dovršiti prema postojećoj dozvoli Ili mora zatražiti dozvolu za nadogradnju.
  ODGOVOR: Trenutno važećim zakonima nije propisan rok u kojem je potrebno završiti građevinu nakon što je njena gradnja započela  temeljem odgovarajućeg odobrenja. Započetu gradnju moguće je dovršiti u skladu sa izdanom dozvolom. Nije potrebno tražiti novu dozvolu za nastavak gradnje. Ukoliko se ne želi graditi veća kuća od postojeće, moguće je, ako to dopušta prostorni plan, zatražiti izmjenu dozvole i ostaviti kuću o postojećim gabaritima. Treba se imati na umu da bi se novim Zakonom o gradnji mogli uvesti rokovi za dovršenje građevine. Tekst nacrta prijedloga Zakona o gradnji moguće je pročitati ovdje http://www.mgipu.hr/doc/Propisi/Zakon_o_gradnji.pdf.
 
Je li moguće legalizirati pomoćnu zgradu koja je sagrađena nakon 21.06.2012. u građevinskoj zoni u skladu sa prostornim planom? Treba li se ozakoniti prema postojećem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji ili čekati novi? Da li je i u ovom slučaju rok 30.6.2013.?
  ODGOVOR: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama odnosi se samo na zgrade koje su vidljive na ortofoto snimci od 21.6.2011. Za zgradu koja je sagrađena nakon snimanja, a u skladu je s odredbama važećeg prostornog plana može se izdati odgovarajuća dokumentacija za gradnju temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji neovisno radi li se o trenutno važećem ili Zakonu koji tek treba biti usvojen. U ovom slučaju rok za podnošenje zahtjeva nije 30.06.2013. godine.
 
Mora li se zgrada sagrađena prije 1968. ili zgrada za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u postupku legalizacije upisati u katastar do 30.6.2013?
  ODGOVOR: Ne mora.
 
U Rješenju piše da se radi o dvojnom objektu i ono glasi na oba vlasnika. Građevina u stvarnosti djelomično odstupa od Rješenja, pa je nužna legalizacija. Može li svaki vlasnik za sebe podnijeti zahtjev za legalizaciju svog dijela objekta kako bi iskoristimo povoljnosti u obračunu naknade za legalizaciju ( 300 m3 - 4 kn/m3).
  ODGOVOR: Svaki vlasnik može za sebe podnijeti zahtjev ako su zgrade samostalne konstrukcijske cjeline. To pojednostavljeno znači, da bi u slučaju uklanjanja jedne kuće ova druga mogla ostati stajati u prostoru. Ukoliko to nije slučaj radi se o jednoj zgradi i tada se podnosi jedan zahtjev. Jesu li konkretne zgrade konstrukcijski samostalne cjeline dokazuje se dokumentacijom koja se prilaže uz zahtjev a to provjerava upravno tijelo koje provodi postupak ozakonjenja očevidom na terenu.
 
Je li inspektor ili građevinska inspekcija dužna rješenjem obustaviti postupak o uklanjanju objekta nakon donošenja rješenja o izvedenom stanju?
  ODGOVOR: U članku 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama stoji: U slučaju da se postupak završi donošenjem rješenja o izvedenom stanju građevinski inspektor će po pravomoćnosti tog rješenja obustaviti postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade.
 
U koju bi grupaciju zgrada spadala po Lokacijskoj dozvoli izvedena i tada definirana zgrada kao pomoćna cc 125 m² , podrum i prizemlje? Treba li raditi odvojene iskaze obujma zbog izračuna komunalnog i vodnog doprinosa, te naknade za zadržavanje zgrada u prostoru ili se mogu iskazi obujma za više zgrada objediniti ?
  ODGOVOR: Pomoćna zgrada u smislu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12  je samo ona zgrada koja je u funkcije osnovne zgrade i pri tome nije veća od 50 m² tlocrtne površine te ima samo jednu etažu. Zgrada koja ima cca 125 m² bruto građevinske površine spada u kategoriju manje zahtjevnih zgrada. Za legalizaciju je potrebna dokumentacija propisana člankom 12. Moguće je međutim podnijeti jedan zahtjev za legalizaciju većeg broja nezakonito izgrađenih zgrada. Iskaz obujma za plaćanje naknade, vodnog i komunalnog doprinosa za svaku je zgradu odvojen, nikad se ne zbraja.
 
U našoj općini imamo problema s pogrešnim podacima u katastru i gruntovnici. Posjedujem vinograd, radi se o desetak parcela, u tom dijelu područja potpuno su pogrešno navedeni vlasnici , tj. vlasnici su pojedinci čestica koje ne odgovaraju stvarnosti. Tko je dužan poduzeti potrebnu parcelizaciju budući da su pogreške nastale krivim upisivanjem podataka?
  ODGOVOR: Sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/2007, 124/2010) Državna geodetska uprava nadležna je za poslove državne izmjere i katastra nekretnina. Poslovi državne izmjere i katastra nekretnina obavljaju se temeljem petogodišnjih i godišnjih programa. Tim programima utvrđuju se u prvom redu  područja na kojima će se programi obavljati te izvori financiranja za provedbu programa. Područja na kojima će se programi obavljati donose se i u koordinacijama sa lokalnom te regionalnom samoupravom. Ukoliko Vaša općina nije od strane lokalne samouprave predložena za uključenje u navedene programe, kojim bi se stanje evidencija sustavno uredilo putem katastarske izmjere te obnove zemljišne knjige bez obzira na navedeno stanje evidencija se može poboljšati i pojedinačnim geodetskim elaboratima sukladno propisima, koje izrađuju ovlaštene geodetske tvrtke na zahtjev fizičkih i pravnih osoba. Slijedom svega navedenog upućujemo Vas da se problem iz Vašeg pitanja može riješiti na sustavan način putem katastarske izmjere te obnove zemljišne knjige za dio ili cijelu katastarsku općinu a na prijedlog lokalne samouprave, ili na Vaš zahtjev kroz pojedinačne geodetske elaborate.
 
Kako se obračunava tlocrtna površina pomoćne zgrade, tj. da li se računa bruto tlocrtna površina (vanjski zidovi) ili se računaju i lindre (strehe)?
  ODGOVOR: Tlocrtna površina zgrade je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. Znači ne računaju se strehe.
 
Ispod JEDNOSTREŠNOG KROVA, visina nadozida neposredno ispod krova, na nižoj strani je 70 cm, a na višoj strani 150 cm. Smatra li se opisan prostor drugom etažom nad osnovnom prizemnom etažom spremišta, odnosno da li ovo spremište spada u pomoćne zgrade?
  ODGOVOR: Ukoliko visina nadozida iznosi 120 cm i više radi se o etaži.
 
Smatra li se privatna kuća u kojoj je osim stana vlasnika smješten i privatni zubotehnički laboratorij zgradom javne namjene u smislu članka 3. stavak 2. Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama (NN br. 86/12)?
  ODGOVOR: „Zgradom javne namjene“, u smislu odredbe članka 3. stavka 2. podstavka 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/12) smatra se zgrada koja je u cijelosti ili dijelu namijenjena javnoj namjeni. Na pojam „zgrada javne namjene“, ne utječe činjenica što se manji dio zgrade koristi za javnu namjenu, a veći dio za drugu namjenu.
 
Može li se zgrada na dvije etaže od kojih svaka ima 20m² tretirati kao pomoćni objekt?
  ODGOVOR: Ne može. Članak 14. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama definira pomoćnu zgradu  kao zgradu u funkciji osnovne zgrade koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50m². Ako zgrada ima više od jedne etaže ne spada u skupinu pomoćnih zgrada iako je zadovoljen uvjet tlocrtne površine. Takva zgrada ozakonjuje se kao jednostavna zgrada.
 
Na postojeću stambenu zgradu (legalna, upisana u katastar, prizemlje, 60,00m2) imam dograđenu nadstrešnicu (terasa nad ulazom otvorena sa tri strane) veličine 16,50m2. Dali je moguće legalizirati terasu kao pomoćnu zgradu do 50,00m2 u funkciji osnovne (tri kopije plana)?
  ODGOVOR: Nije moguće. Pomoćna zgrada mora biti konstrukcijski samostalna, imati do 50 m2 i jednu etažu. U konkretnom se slučaju radi o legalizaciji bespravne rekonstrukcije stambene zgrade. 
 
Osnovna građevina je građena prema aktu dobivenom za gradnju ali nije zatražena uporabna dozvola, uvjerenje za uporabu ili završno izvješće. Ni osnovna ni pomoćna zgrada nije evidentirana u katastru. Smatra li se osnovna zgrada legalnom i je li moguće pomoćni objekt legalizirati prema članku 14.?
  ODGOVOR: Zgrada za čiju je gradnju izdano odobrenje u skladu s kojim je i izgrađena može se smatrati legalnom. Pomoćna zgrada u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i tlocrtnom površinom nije veća od 50 m² legalizira se temeljem članka 14. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12. Zahtjevu se uz dokaz o zakonitosti gradnje osnovne zgrade prilažu i tri kopije katastarskog plana. Neovisno o činjenici što ni osnovna ni pomoćna zgrada nisu evidentirane u katastarskom operatu.
 
Imamo dvojni objekt koji se nalazi na istoj katastarskoj čestici. Je li moguće zasebno podnijeti zahtjev za legalizaciju ili se mora podnositi zajednički zahtjev za oba objekta. Oba objekta su potpuno neovisni.
  ODGOVOR: Ukoliko kuće nemaju zajednički konstruktivni element moguće je podnijeti odvojene zahtjeve, a ako imaju, ako im je na primjer jedan zid zajednički, odnosno ako uklanjanjem jednog dijela građevine drugi ne bi mogao ostati u prostoru, tada se radi o jednoj zgradi i predaje se jedan zahtjev. 
 
Gdje se mogu vidjeti građevine izgrađene prije 68. I koliki je njihov obujam?
  ODGOVOR: Uvjerenje da je neka građevina izgrađena prije 15.2.1968. može izdati Katastar ili Državna geodetska uprava. Više na www.dgu.hr
 
Smatra li se postojećom zgrada izgrađena 2009. sukladno pravomoćnoj građevinskoj dozvoli za koju nije ishođena Uporabna dozvola?
  ODGOVOR: Smatra.
 
Pored legalne kuće imamo ilegalnu nadstrešnicu 5x5m koja se u dužini 2 m drži postojeće kuće. Da li se to smatra kao dio zgrade ili kao pomoćna zgrada?
  ODGOVOR: Iz podataka koje ste nam dali proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o rekonstrukciji tj. dogradnji postojeće kuće a ne o pomoćnoj zgradi.
 
Mora li se pomoćna zgrada (u naravi se radi o garaži) do 50 m2 legalizirati kao jednostavna zgrada ako ima prohodan krov, tj ako se može pristupiti na njezin ravni krov. Krov u tom slučaju služi kao terasa ili prostor preko kojeg se dolazi do osnovne građevine?
  ODGOVOR: Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada NN 90/10 u članku 6 propisuje da se u građevinsku (bruto) površinu uračunava površina svake etaže zgrade koja ima pod projektiran tako da služi namjeni zgrade ili je njezin pomoćni prostor i ako je do te etaže, odnosno prostora projektiran trajan i siguran pristup. Iz ovoga proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o dvije etaže te shodno tome da se radi o jednostavnoj zgradi.
 
Na parceli se nalaze dvije građevine. Glavna je stambene namjene i legalna je a druga je bez dozvole. Radi se o manjoj građevini od 50m2, i ima samo jednu etažu, no služi za stanovanje. Zanima me može li se s obzirom na stambenu namjenu ovaj objekt legalizirati kao pomoćni?
  ODGOVOR: Ne može jer su obje zgrade stambene. Konkretna građevina može se legalizirati kao jednostavna.
 
Ulaze li cisterne za vodu i septičke jame u izračun površina i volumena?
   ODGOVOR: U smislu članka 3 stavka 3 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 građevinska bruto površina septičkih jama i cisterni za vodu ne ulazi u izračun jer navedene građevine nisu zgrade. Obujam se izračunava zbog plaćanje vodnog i komunalnog doprinosa. Za septičke jame i cisterne za vodu naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru se ne plaća. Ona se plaća samo za zgrade.
 
Spada li garaža spojena vratima s kućom odnosno glavnom zgradom u kategoriju „pomoćnih zgrada u funkciji osnovne zgrade“ prema članku 14 Zakona ili samom činjenicom da postoji prolaz prema osnovnoj zgradi postaje sve ilegalno te ne postoji niti mogučnost zatvaranja navedenog prolaza već se mora tražiti legalizacija stambene zgrade i garaže zajedno usprkos postojećoj građevinskoj dozvoli.
  ODGOVOR: Otvor u konkretnom slučaju nije od utjecaja. Osnovno je pitanje je li pomoćna zgrada tj. garaža samostalna konstruktivna cjelina. Ima li ta zgrada sve konstruktivne elemente. Ukoliko kuća i garaža imaju zajednički nosivi zid tada garaža nije samostalna konstrukcijska cjelina i ne može se smatrati pomoćnom zgradom nego dijelom glavne zgrade.
 
Što se smatra zgradom javne namjene?
  ODGOVOR: Članak 3 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 definira pojam zgrade javne namjene. To je zgrada namijenjena: obavljanju poslova, odnosno djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, banaka, štedionica i drugih financijskih organizacija, međunarodnih institucija, gospodarskih, strukovnih i građanskih komora i drugih udruga, vjerskih zajednica, putnicima u javnom prometu te korisnicima poštanskih i elektroničkih komunikacijskih usluga.
 
Imam dvije pomoćne zgrade na istoj parceli koje trebam legalizirati. Obje su ucrtane u katastru i evidentirane u zemljišnim knjigama ali u manjim gabaritima od stvarnih. U Upravnom odjelu za graditeljstvo do sada nisu imali slučaj da se legaliziraju dvije pomoćne zgrade, nego samo jedna. Također tvrde da se u mom slučaju površine obiju zgrada zbrajaju u jednu. Što se tiče komunalnih doprinosa, u Gradu nisu sigurni da li i kako naplatiti komunalne doprinose. Naime na jednu pomoćnu zgradu bi naplatili komunalne doprinose, a na drugu ne bi jer prema njihovom tumačenju uz jednu osnovnu zgradu smije biti samo jedna pomoćna zgrada. Dakle, iz svega proizlazi pitanje: Da li uz jednu osnovnu zgradu smije biti više pomoćnih zgrada i da li se za njih plaćaju komunalni i vodni doprinosi ukoliko ukupna površina svih pomoćnih zgrada zajedno iznosi više od 50 m2?
  ODGOVOR: Nužan uvjet za ozakonjenje pomoćne zgrade je postojanje osnovne zgrade. Pri tome nije ograničen broj pomoćnih zgrada koje se mogu legalizirati uz osnovnu zgradu. Površine pomoćnih zgrada se ne zbrajaju. Za pomoćne zgrade se ne plaća ni vodni ni komunalni doprinos bez obzira na njihov broj. Činjenica da su zgrade ucrtane u Katastru u manjim gabaritima od stvarnih nije od utjecaja na postupak legalizaciju. Pomoćne zgrade ne moraju biti ucrtane u Katastru da bi se mogle legalizirati. Nakon legalizacije tj. dobivanja rješenja trebalo bi ih evidentirati u stvarnim gabaritima. 
 
Koja je definicija pomoćne građevine?. Što ona podrazumijeva? Da li natkrivena terasa ili nadstrešnica spadaju pod pomoćnu građevinu? Da li pomoćna građevina može biti povezana sa glavnom zgradom? Te da li moguće natkrivenu terasu površine cca 20 m2 legalizirati kao pomoćnu građevinu?
  ODGOVOR: Članak 2. stavak 1 podstavak 47 Zakona o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07 definira zgradu kao zatvorenu i/ili natkrivenu građevinu namijenjenu boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Podstavkom 36. Istog članka i stavka definirana je građevina kao građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora. Svaka zgrada ujedno je i građevina a svaka građevina nije zgrada. Građevina je širi pojam. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 razlikuje pojam pomoćne građevine od pojma pomoćne zgrade. Članak 3 navedenog Zakona govori o pomoćnim građevinama te propisuje da se silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid i druga građevina koja neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade ili odvijanje tehnološkog procesa u zgradi smatraju njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom, odnosno sukladno ovom Zakonu. Pojam pomoćne zgrade definiran je člankom 14. istog Zakona. Po njemu pomoćna je zgrada ona zgrada koja je u funkciji osnovne zgrade, ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m². Zgrada od jedne etaže i tlocrtne površine do 50 m² koja nema u blizini nikakvu osnovu zgradu niti joj služi ne može se smatrati pomoćnom. Ona se ozakonjuje kao jednostavna zgrada. Pomoćna zgrada može biti naslonjena na osnovnu ali u konstruktivnom smislu mora biti samostalna. Natkrivena terasa odnosno nadstrešnica može biti ozakonjene kao pomoćne zgrade ako ispunjava propisane uvjete. Ovdje je važno napomenuti da vrtna sjenica i nadstrešnica tlocrtne površine do 15 m² ne podliježu obvezi ozakonjenja jer za njihovu gradnju nije potrebno pribaviti odobrenje kao što je propisano Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima NN 21/09 u članku 2 stavak 1.
Na parceli imam zgradu površine 80 m2 koja sluzi kao garaža i spremište. To je jedina zgrada na parceli. Koje namjene će biti kada dobijem rješenje o legalizaciji?
  ODGOVOR: U rješenju će biti navedena namjenu za koju se zgrada koristi u trenutku ozakonjenja.
 
Visina nadozida neposredno ispod krova veća je od 1,20 m, a manja od katne visine radi li se tu o potkrovlju ili katu?
  ODGOVOR: Ministarstvo smatra da se etaža koja ima nadozid veći od  1,2 m ne može smatrati potkrovljem već samo katom.
 
S obzirom da legaliziram nedovršeni poslovni objekt nije mi jasno moram li ići na izradu glavnog projekta nakon legalizacije. Na koje se zgrade odnosi odredba stavka 2. Članka 34. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama?
  ODGOVOR: Trebate izraditi glavni projekt. Nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može se završiti u okviru ozakonjenih gabarita temeljem potvrde na glavni projekt. Završiti se može na način da se na njoj izvede fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. 
 
Mi smo izgradili kućicu u masliniku velićine 3X4 što znaći 12 m2. U njoj je komin i stol sa dva banka, više ništa, jer i ne može stati. Kućica služi samo za zaštitu od kiše dok beremo maslien, i za spremanje marende. Zanima nas da li i ova poljska kućica splada u objekte za legalizaciju i ako je što nam je za raditi?
  ODGOVOR: Kućica spada u kategoriju jednostavnih zgrada. Prilikom legalizacije navedenih građevina ne rade se snimke izvedenog stanja. Zahtjevu za legalizaciju potrebno je priložiti tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade ili tri kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu, Iskaz podataka, površina i obračunske veličine zgrade za komunalni doprinos i naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgradu u prostoru te četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade.
 
U koju vrstu zgrade (manje zahtjevna, jednostavna ili pomoćna) spada terasa površine cca 20m koja je spojena s kućom?
U koju vrstu zgrade (manje zahtjevna, jednostavna ili pomoćna) spada lođa u stambenoj zgradi?
  ODGOVOR: Terasa odnosno lođa nisu zgrade. One su dijelovi zgrade. Kada se govori o kategoriji zgrade i shodno tome dokumentaciji koju je potrebno priložiti gleda se površina cijele zgrade, legalnog i nelegalnog dijela. U snimkama koje se prilažu zahtjevu u slučaju legalizacije zatvaranja balkona, terase, lođe itd. ne prikazuje se detaljno ostatak zgrade koji je legalan. On se treba naznačiti u osnovnim crtama. Detaljno se prikazuje dio koji je ozakonjuje. 
 
Imam staru prizemnu kuću (staru oko 100 godina) površine 35 m2, uz koju sam 2007. izgradio kupaonicu sa WC-om dimenzije 2m X 4m, visine cca 2,5m sa vlastitim kosim krovom, a prislonjeno je na osnovnu zgradu. Može li se kupaonica smatrati pomoćnom zgradom, u smislu Čl.14 Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama? Je li potrebno legalizirati septičku jamu volumena cca 16 m3, izgrađenu 2007. god. na istoj k.č. gore navedene kuće.
  ODGOVOR: Pomoćna zgrada mora biti konstrukcijski potpuno samostalna da bi se mogla smatrati takvom. Ako dograđeni dio konstrukcijski ovisi o osnovnoj zgradi tada se radi o dogradnji. Septička jama se legalizira temeljem članka 3 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji propisuje da se „Silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid i druga građevina koja neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade ili odvijanje tehnološkog procesa u zgradi smatra se njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom, odnosno sukladno ovom Zakonu.“
 
Moraju li pomoćna i glavna zgrada biti na istoj čestici?
  ODGOVOR: Ne.
 
Mogu li jednim postupkom istovremeno legalizirati osnovnu i pomoćnu zgradu?
  ODGOVOR: Možete. Pri tome je važno reći da se u tom slučaju komunalni i vodni doprinos za legalizaciju pomoćne zgrade ne plaćaju a naknada za pomoćnu zgradu iznosi 500 kuna.
 
Treba li za svaku pomoćnu zgradu podnijeti poseban zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju sa propisanim prilozima?
  ODGOVOR:  Ne. Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnosi se za jednu ili više nezakonito izgrađenih zgrada na jednoj i/ili više katastarskih čestica. Jednim se zahtjevom može obuhvatiti više građevina i nije uvjet da su sve na istoj čestici.
 
Može li se kotlovnica (dim. 2m᾽ x 3m᾿), koja je izgrađena naknadno i ima poseban ulaz, a prislonjena je uz osnovnu zgradu koja ima građevinsku dozvolu, smatrati pomoćnom zgradom u smislu članka 14. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama?
  ODGOVOR: Ukoliko kotlovnica nije zasebna zgrada ista se ne može smatrati pomoćnom zgradom u smislu odredbe članka 14. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.
 
Smatra li se zakonito izgrađenom zgradom osnovna zgrada koja je legalizirana po novom Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, te se odmah po izdavnaju Rješenja o izvednom stanju za osnovnu zgradu kreće u legalizaciju pomoćnih objekata površine do 50m2, a ciljem izbjegavanja obveza plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa na pomoćne objekte ili je osnovna građevina morala biti legalna isključivo prije stupanja na snagu Zakona?
  ODGOVOR: Zgrada ima status pomoćne zgrada neovisno o načinu na koji je glavna zgrada stekla status legalnosti.
 
Članak 14, "površina nije veća od 50m2" odnosi li se tih 50m2 na bruto površinu?
  ODGOVOR: Članak 14. definira da je pomoćna građevina ona čija tlocrtna površina nije veća od 50 m2.
 
Htjela bih legalizirati garažu i šupu čija je ukupna površina 30m2 te koje bi bile u svojstvu pomoćne zgrade osnovne zgrade koja ima dokaze legalnosti tj. građevinsku i uporabnu dozvolu. Međutim, ispod garaže se nalazi podrum ukupne površine 15m2 koji isto nije legaliziran. Zanima me u koju kategoriju zgrada bi spadale te građevine zajedno ili je to potrebno sve odvojeno legalizirati s obzirom na taj podrum.
  ODGOVOR: Pomoćna zgrada je ona zgrada koja je u funkciji glavne zgrade a pri tome ima jednu etažu i nema više od 50 m2 tlocrtne površine. Šupa je u konkretnom u kategoriji pomoćne zgrade a garaža spada u kategoriju jednostavne zgrade jer ima više od jedne etaže. Broj pomoćnih zgrada nije ograničen a njihove se tlocrtne površine ne zbrajaju. Sve pomoćne zgrade mogu se legalizirati u jednom postupku zajedno s glavnom zgradom.   
 
Kako se ozakonjuje više garaža izgrađenih u nizu na građevnoj čestici višestambene građevine, kada svaka garaža zasebno predstavlja pomoćnu zgradu do 50m2, u službi zakonito izgrađene zgrade – odnosno stanova u zgradi?
  ODGOVOR: U navedenom se slučaju svaka garaža ozakonjuje kao pomoćna zgrada. Naime, prema odredbi članka 14. navedenog Zakona pomoćna zgrada je zgrada u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50m2.
 
Kako se izračunava građevinska (bruto) površina nezakonito izgrađene zgrade? Primjenjuju li se koeficijenti ili ne?
  ODGOVOR: Zakon o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine", br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) u članku 2. stavak 1. podstavak 38 definira da je građevinska (bruto) površina zgrade zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (podruma, suterena, prizemlja, kata, potkrovlja) uključivo površine lođa, vanjskih stubišta, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde, s time što se način obračuna tih površina uređuje odredbama članka 4., 5., 6. i 7. Pravilnika o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada ("Narodne novine" br. 90/10, 111/10 i 55/12). To, uz sve ostalo propisano spomenutim odredbama Pravilnika, znaci da se građevinska (bruto) površina u provođenju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama obračunava primjenom koeficijenata propisanih odredbom članka 5. spomenutog Pravilnika.