31.12.2016. (HINA) - U 2016. pokrenuti mnogi projekti, nastavak u 2017.

Iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, rezimirajući 2016. ističu kako iza sebe imaju uspješnu godinu u kojoj su pokrenuti mnogi projekti i izmjene zakona koji će se, kako najavljuju, nastaviti i u 2017. godini. 

Intenzivirali smo program energetske obnove u zgradarstvu

Ministar Lovro Kuščević ističe da su intenzivirali program energetske obnove u zgradarstvu. U 2016. podijeljena su sva financijska sredstva za pilot-projekte za energetsku obnovu zgrada odgojno-obrazovnih ustanova. Ukupno je na temelju pilot-projekata doneseno 105 odluka kojima se pokreću projekti povećanja energetske učinkovitosti na zgradama vrtića, škola, đačkih domova, veleučilišta itd. Projekti se financiraju iz Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" od 2014. do 2020. Europske unije i iz hrvatskog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.  

Tijekom 2016. pokrenuta je i energetska obnova rekordnog broja zgrada javnog sektora. U rujnu je predstavljen projekt energetske obnove splitskoga KBC-a – bolnice Firula, vrijedan 170 milijuna kuna, koji je dosad najveći projekt energetske obnove zgrada javnog sektora. U listopadu je objavom poziva za dostavu projektnih prijedloga "Energetska obnova višestambenih zgrada" počela energetska obnova višestambenih zgrada koja će se financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Dosadašnja obnova višestambenih zgrada financirana je hrvatskim novcem. Na temelju prvog poziva Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja dodijelit će 152 milijuna kuna, što će pokrenuti investicije veće od 250 milijuna kuna. Za projekte energetske obnove višestambenih zgrada Hrvatska iz Europskog fonda za regionalni razvoj do 2020. godine ima na raspolaganju 70 milijuna eura.

U studenome 2016. objavljen je poziv na dostavu projektnih prijedloga "Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja". U sklopu tog poziva osigurano je 152 milijuna kuna, a ako se taj novac iskoristi, moguće je povećati alokaciju. Projekti energetske obnove zgrada javnog sektora financirani su prije i nacionalnim financijskim sredstvima. Ovo je prvi javni poziv za dodjelu novca iz EU fondova.


Završena prva faza velike reforme spajanja katastra i zemljišnih knjiga

Ministar Kuščević ističe da je završena prva faza velike reforme spajanja katastra i zemljišnih knjiga. Na teritoriju Hrvatske uspostavljen je sustav ZIS – zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra. Tijekom 2016. u taj su sustav uključene zemljišne knjige i katastri Dalmacije i Istre te Karlovačke, Primorsko-goranske i Vukovarsko-srijemske županije i Grada Zagreba. Najveći dalmatinski područni ured za katastar za Splitsko-dalmatinsku županiju u zajednički je sustav ušao u svibnju, a Grad Zagreb kao najveći i najkompleksniji sustav u nj je ušao krajem 2016. Uključivanjem Grada Zagreba završen je dugogodišnji proces stvaranja zajedničkog informacijskog sustava.


Povećana kapitalna pomoć za razvoj komunalnoga gospodarstva sa šest na 30 milijuna kuna

Za razvoj komunalnoga gospodarstva povećana je kapitalna pomoć sa šest na 30 milijuna kuna. U 2016. godini odobrena su za sufinanciranje 232 projekta općina i gradova kojima se povećava komunalni standard i potiče razvoj komunalnoga gospodarstva. Proteklih je godina to ministarstvo za sufinanciranje komunalnih projekata jedinica lokalne samouprave dodjeljivalo najviše šest milijuna kuna. Najviši pojedinačni iznos od 338 tisuća kuna dodijeljen je Gradu Vukovaru za rekonstrukciju javne rasvjete. Odluka o povećanju novca za komunalne projekte na tragu je opredijeljenosti Vlade o ravnomjernom razvoju svih dijelova Hrvatske i potrebi posebne skrbi za krajeve s negativnim demografskim kretanjima – što dokazuje i proračun 2017. godine u kojem je kapitalna pomoć za razvoj komunalnoga gospodarstva 40 milijuna kuna.


Intenzivirana je izgradnja stanova POS-a

Iz Ministarstva podsjećaju kako je intenzivirana i izgradnja stanova iz programa društveno poticane stanogradnje (POS). U 2016. godini završeno je i useljeno 825 stanova, i to 203 u Kili 4 u Splitu, 519 u Zapruđu u Zagrebu, 73 u Zadru te 30 u Gospiću. Položen je temeljni kamen za 55 stanova u Metkoviću te 12 stanova u Fažani. Ministarstvo je i u proračunu APN-a (Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama) za 2017. godinu, koji je 322 milijuna kuna, za izgradnju POS-ovih stanova namijenilo 220 milijuna. U ovom je trenutku što u pripremi, što u realizaciji više od tisuću stanova. Novost je da je raspisan poziv za iskazivanje interesa za POS-ove stanove u Zagrebu i građani se mogu javiti do 20. siječnja 2017. U Splitu razmatraju nekoliko lokacija, a POS će ići i u Solinu, Bolu na Braču, Malom Lošinju, Visu…


Izdane mnoge lokacijske i građevinske dozvole za strateške projekte

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u 2016. je izdalo i mnoge lokacijske i građevinske dozvole za strateške projekte, među kojima se ističu dozvole za Pelješki most i Zračnu luku "Franjo Tuđman" u Zagrebu. Izdavanjem lokacijske dozvole za Pelješki most omogućena je službena prijava projekta za novac iz EU fondova te podnošenje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole za cjeloviti projekt Pelješki most sa stonskom obilaznicom.

Pripremljeno nekoliko zakonskih prijedloga koji su u proceduri, javnoj raspravi ili su već prihvaćeni u Hrvatskom saboru

U 2016. godini Ministarstvo je također  pripremilo nekoliko zakonskih prijedloga koji su u proceduri, javnoj raspravi ili su već prihvaćeni u Hrvatskom saboru. U prosincu je u javnu raspravu upućen  Nacrt prijedloga zakona o subvencioniranju stambenih kredita, a tu su i Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o državnoj izmjeri katastra nekretnina i drugi kojima će se olakšati, ubrzati i poboljšati sustav prostornog uređenja i graditeljstva.


Doneseni podzakonski akti kojima se poboljšava sustav i građanima skidaju parafiskalni nameti

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja donijelo je i podzakonske akte kojima se poboljšava sustav i građanima skidaju parafiskalni nameti. Tako je u ožujku 2016. izmijenjen Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju tako da se pružatelje ugostiteljskih usluga smještaja u stanovima, apartmanima i kućama za odmor oslobodilo obveze pribavljanja energetskog certifikata. Ta obveza nije bila propisana ni Direktivom 2010/31/EU ni hrvatskim Zakonom o gradnji te zato nije bilo pravnog uporišta za inzistiranje na njoj.

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević tom je odlukom ispunio svoje predizborno obećanje, a ona je utemeljena na načelu da je hrvatsko gospodarstvo potrebno rasteretiti i osloboditi svih nepotrebnih obveza kako bi bilo konkurentno i kako bi se razvijalo.